Mladi Hercegovac objasnio: Hercegovina – europska Kalifornija?

Kada čujemo riječ Kalifornija, većina nas će pomisliti na američku saveznu državu na zapadnoj obali uz Tihi ocean. Vjerojatno će nam prve asocijacije biti filmska i televizijska industrija Hollywooda u Los Angelesu, prelijepi San Francisco sa Golden Gateom, ali i mnogi tehnološki giganti i globalne kompanije nastale doslovce u garažama kreativnih i marljivih pojedinaca.

Prostor je to idealnog geografskog položaja, plodne zemlje, dobre klime, podjednake blizine mora i planina, prostor s puno sunca i mnogih drugih bogomdanih pogodnosti.

Bez idealiziranja, može se reći da su stanovnici ove američke regije svojim radom, organizacijom, kvalitetnom vizijom i strategijom uspjeli od Kalifornije napraviti mjesto u kojem prosječan čovjek kvalitetno živi, djeluje te ima mogućnost ispunjenja vlastitog životnog sna.

Ukratko, Kalifornija jest bogata regija, koja je gotovo iz ničega postala jedna od najjačih svjetskih ekonomija na svijetu.

Gotovo iz ničega postala jedna od najjačih svjetskih ekonomija na svijetu

Iako su određeni pojedinci već uspoređivali Kaliforniju i Hercegovinu u nekim, više ili manje ozbiljnim observacijama, idemo vidjeti po čemu je Hercegovina slična regiji iphona, McDonaldsa i mnogih drugih nama dragih i korisnih stvari.

Uz samu usporedbu nameću se logična pitanja: Što je nama potrebno da postanemo ekonomski i društveno razvijeni kao Kalifornija? Koje su naši najznačajniji potencijali, a što nas to koči u našoj ‘kalifornizaciji’? Imamo li ikakvu viziju, strategiju ili prepuštamo da nam netko drugi uređuje i upravlja životom i životnim prostorom?

Vizija, strategija, ljudski resurs…

Za svaki dugoročni i održivi napredak potrebno je nekoliko temeljnih faktora, točnije uvjeta bez kojih nije moguće ništa dobro i održivo uraditi, ali ni planirati.

Pretpostavka razvoja svakog područja, pa tako i Hercegovine su: ljudi, jasna vizija, strategija i strateški planovi te kvalitetan pravni, politički i vrijednosni okvir.

Iako postoji još važnih uvjeta, ovi uvjeti su baza bez koje ne postoji mogućnost za daljnje korake napretka, te ću ih stoga ukratko i objasniti.

Ljudi su prva i najvažnije pretpostavka. Ukoliko imamo ljude, imat ćemo i sve ostalo.

Kad kažem ljude, mislim na niz kvaliteta potrebnih za kreiranje razvoja, a prije svega na poštenje, marljivost, obrazovanje, samosvjesnost, hrabrost te mentalitet spreman na promjenu i teški rad.

Vizija predstavlja pitanje svih pitanja: Kakvu Hercegovinu zamišljamo u budućnosti? Mislim da bismo se svakako trebali odlučiti za jednu od tri ponuđene opcije:

1. Hercegovina kao poljoprivredno i turistički orijentirano područje s visokim stupnjem održivosti, tehnološki i znanstveno usmjereno, sa društvenim i socijalnim uređenjem temeljenom na znanju, kulturi i europskim i općeljudskim vrijednostima.

2. Hercegovina kao područje visoke prljave industrije, usmjerene na stvaranje profita, bez pretjerane brige za očuvanje okoliša, sa društvenim uređenjem bez značajne društvene i socijalne osjetjivosti, solidarnosti i poštivanja.

3. Hercegovina kao regija upravljana od strane interesnih skupina ili inozemnih vladara.

Ne znam što želi većina, ali moja vizija Hercegovine definitivno je broj 1 – poljoprivredna, turistička, ekološki čista regija sa društvenim uređenjem utemeljenim na znanju, kulturi i zapadnoeuropskim vrijednostima.

Povezati Hercegovinu sa ostatkom Europe te joj time povećati investicijski i atrakcijski kapacitet

Strategija bi trebala dati temeljne smjernice o načinu postizanja naše vizije te na osnovu nje i planove kako svaki pojedini cilj i ostvariti. Bez strateškog i detaljnog planiranja, nema ni kvalitetnih i mjerljivih rezultata.

Naši ciljevi i vizije mogu biti ostvareni jedino predanim i pametnim planiranjem i radom.

Pod pravnim, političkim i vrijednosnim okvirom mislim na širi skup djelatnosti, koji uključuje donošenje jednostavnih i jasnih zakona, težnju političkoj stabilnosti i moralnim društvenim odnosima.

Potrebno je naš zakonodavni okvir prilagoditi europskim normama, pojednostavniti birokratske procedure osnivanja i poslovanja gospodarskih subjekata, smanjiti nepotrebne visoke poreze i parafiskalne namete, srediti imovinsko-pravne odnose i sl.

Sve su to stvari od fundamentalnog značaja za razvoj gospodarstva i privlačenja investitora. Jednostavno i lijepo to izgleda na papiru, ali ove stvari je moguće provesti i u stvarnosti, ukoliko za to postoji potrebna volja i znanje. Uostalom, postoje zemlje i regije koje su to uspjele, zašto ne bi i mi?

Potrebno je naš zakonodavni okvir prilagoditi europskim normama

Geografski položaj – prometna, energetska i trgovinska prilika

Baš kao što sam na početku teksta opisivao Kaliforniju, gotovo isto bih mogao prenijeti na Hercegovinu.

Plodna zemlja, puno sunčanih dana, blizina mora i planina, odlična varijacija klima i mikroklima, prirodni resursi – sve to ima Hercegovina.

Uz to, Hercegovina je na odličnom geostrateškom položaju kroz koji će u budućnosti možda prolaziti mnogi prometni i energetski pravci.

Kažem možda, jer to uvelike ovisi o nama samima i o tome koliko ćemo se uspjeti nametnuti i organizirati. Autocesta A1 kao dio Jadransko-jonskog koridora, te paneuropski koridor Vc su savršene prilike za povezati Hercegovinu sa ostatkom Europe te joj time povećati investicijski i atrakcijski kapacitet.

Svakako, uz prometnu važnost, treba pratiti i energetske mogućnosti, koje u ovom području nisu nikako zanemarive.

Ukoliko rješimo imovinsko-pravne odnose, prilagodimo zakone europskim normama, pametno razgovaramo i lobiramo, imamo velike mogućnosti iskoristiti geografski položaj za povećanje vrijednosti naših zemljišta, porast investicija, razvoj turizma, brži protok roba i usluga, pozicioniranje Mostara kao regionalnog središta te mnoge druge djelatnosti koje pokreću gospodarski rast i razvoj.

Savršeni poljoprivredni i turistički potencijali

O poljoprivrednim potencijalima Hercegovine puno smo čuli.

Prostor s mnogo polja, dobrom klimom i plodnom zemljom je itekako pogodan za sve vrste voća i povrća.

Od voća u Hercegovini se proizvode odlične kruške, breskve, višnje, šljive, marelice, lubenice, jagode, jabuke i druge sorte, a posebnu vrijednost ima trešnja zbog svoje tržišne konkurentnosti uvjetovane ranijim sazrijevanjem i sočnošću.

Prostor s mnogo polja, dobrom klimom i plodnom zemljom je itekako pogodan za sve vrste voća i povrća

Također, proizvodnja povrća visoke kvalitete ima velik potencijal, posebice kada je riječ o hercegovačkom krumpiru, kupusu, paprici, paradajzu, krastavcu, mahunarkama, luku, tikvama, zelju i mnogim drugim vrstama, a svakako ne treba zanemariti ni potencijal maslina koje također uspijevaju u mediteranskom dijelu Hercegovine. Poseban biser mogu biti hercegovački kameni vinogradi, pogotovo u predjelima Čitluka, Čapljine, Stoca i Mostara koja su kao stvorena za nasade vinove loze.

Potencijal vinogradarstva nažalost nije dovoljno iskorišten, a ni naša najpoznatija vina Žilavka i Blatina nisu doživjela značajnije međunarodno brendiranje.

Imamo mi u Hercegovini i nešto šuma, pogodnih zemljišta za duhan, smilje i druge kulture, ali koliko ćemo to iskoristiti ovisi prije svega od nas.

Dakle, kao što vidimo, imamo mi kvalitetne uvjete za poljoprivredu – sve što treba jest ‘zasukati rukave’ i početi raditi.

Sigurno da je najveći potencijal u vjerskom turizmu zbog fenomena Međugorja

Najveći potencijal definitivno je u turizmu. Bogomdani položaj Hercegovinu smješta blizinu Jadranskog mora, ali i velikih planina i skijališta.

Sigurno da je najveći potencijal u vjerskom turizmu zbog fenomena Međugorja, gdje dolaze ljudi iz svih dijelova svijeta.

Tolika turistička atrakcija za sobom zasigurno može ponijeti i razvoj različitih povezanih djelatnosti, ali i ojačati primjerice zračnu luku u Mostaru.

Značajan morski turizam smješten je u hercegovačkom mjestu Neum, a svakako veliki i neiskoristivi potencijal je u etno i seoskom turizmu.

Ne treba zaboraviti i sve popularniji dentalni turizam, koji zbog odnosa kvalitete i cijena usluga ima nevjerojatnu konkurentnost baš u našim područjima.

Sva naša prirodna bogatstva, šume, parkove, rezervate moramo čuvati, ali i brendirati i “prodavati”.

Mnogi turisti užurbanog i globalnog svijeta danas bježe u sela na mirne prostore, žele jesti zdravu hranu, jahati konje, penjati se po planinama, koristiti rafting, bezbrižno piti kavu, odmarati, uživati u prirodi..I tu im Hercegovina može biti idealna destinacija. Baš zato pod hitno moramo izraditi strategiju razvoja turizma i jasno krenuti u njenu realizaciju.

(www.manager.ba | Bruno Penava)


13 komentara

  • Koja budala ovo napisa…radimo mi vise nego igdje samo je problem u nasim politicarima koji pokradose bogu nogu,,,i americki bi proracun potrosili za 24 sata,,,nikada ovdje nije bilo do radnika ni seljakaq..
    Pogledjate tko direktore drzavnih firma star rade sta voze i koliko pokradu
    Radi njih narod ode a ne da nebi radio..sta ih ceka vanka nego posao ali za taj posao ce biti posteno placeni
    A autoru ovog teksta i ti si izgleda jedan od njih..

    26
    2
    • Sve stoji i unda kazu kako vi sjedite na kavama po cijele dane a u njemackoj nitko ne sjedi, pa nije narod lud , zasto bi komsic vozio A8 i nista neradio a da mi radimo po 12 sati za 1000 KM . DOBRO JE AKO JE I TOLKO

      6
      2
    • jes pajdo ali zaboravio si spomenuti i gazde privatnih firmi, bilo kakvih privatnih, zapravo većine privatnih firmi u nas, pa evo ovako ti ili bilo ko ovdje iz Širokog ako ima m…da pa nek napiše javno ove podatke npr.direktor trgovinskih lanaca (znamo mi kojih), direktori ove one firme, bilo koje jače šb firme ili iz drugog mista u zap.Hercegovine evo nek ovdje napiše ove podatke more u jednoj rečenici znači, ima li iko hrabrosti aaje pa nek iznese evo bar za dvojicu gazda privatnika od jačih firmi iz Širokog ovo: –ŠTA VOZI, ŠTA MU DICA VOZE, KAKVU KUĆU IMA, AAAA KOLIKO MU JE PROSJEČNA PLAĆA RADNIKA ??!

      12
  • Sve si ti sinko lipo isprica nisi nista novo reka sto neznamo ali to je sve neprovedivo dok generacija rodjena 2010 ne stasa i preuzme odgovornost sve do tad supljak teski.

    17
    2
  • Što je to što nas koči
    tje je taj koji će
    nama otvoriti oči,
    ha,ha, ha.
    Malo šale nije na odmet(bolje nego na domet)
    Puno je lakše tražiti kruha priko pogače u Irskoj, Švabiji ili Nekoj desetoj industrijskoj destinaciji negoli tu kod nas u svetoj blagoslovljenoj Hercegovini tražiti svoje misto pod suncem.
    Tko god misli kako će se obogatiti u Irskoj grdno se zahebo.Iman poznanike koji rintaju za plaću od 1400 eura u nekom kafiću ili negdje na baušteli okruženi multi kulti afroarapskom rajom.
    Cjena sobe negdje u predgrađu 500 eura plus režije.
    Cjena garsonjere osrednje 800 eura plus režije.
    Najam osrednjeg stana od 65 kvadrata oko 1200-¸400 eura i td….
    Cjena pive u kafiću ,otprilike 5-6 eura
    Cjena kave 3,5 eura
    Cjena kutije cigareta 12 eura itd ..tko se misli obogatiti nek požuri dok se cjene ne udvostruče..
    Nigdi nije ko kod nas, ali zahvaljujući ljudskoj bjedi i gubi od političara na sve tri strane brdovite Basne(nije jezikoslovni lapsus) živimo životom nedostojnim bjelih europljana koji ipak bolje žive negoli devedeset posto ostatka svjeta..
    Imamo političare trećerazredne sluge, propalice i kokošare zrele za kokošinjca koji slušaju i drhte na mig istih takvih kokošara i propalica treće klase iz Brisella ili prekoceanske združene im birokratske pasmine.
    NAROD SE ODSELJAVA ALI UGLAVNOM ODLAZE DJECA OBIČNIH LJUDI A NIKAKO DJECA TAJKUNA, POLITIČKOG OLOŠA BILO S KOJE STRANE ILI DEBELO POĐONJENIH PODLIGUZICA I ULIZICA KOJIMA JE SVEJEDNO KOME SLUŽE I KOGA IMAJU ZA GAZDU DOK GOD TAJ GAZDA ILI VIŠE NJIH BRINE O KEROVIMA KOJI MU SLUŽE NE MAREĆI ZA INTERESE I PROBLEME NARODA KOJI JE OGORČEN.

    17
  • Nas su komunisti mentalno unazadili. Još uvijek vladaju, ima ih u vrhuškama svih stranaka, čovjek bi se iznenadio koliko.

    11
    2
  • Sve istina u komentarima .
    Vlasnici vozni park ,kuće ,djeca nisu kod svih ,ali većina da prestiž i za sebe misle da su pametniji?
    Sirotinjska djeca nisu nepismena i vide sve ,kristalno jasno i tužno ,ne mogu ništa.
    Bezobrazno iskorištavaju nečiju nemoć , nisu ti njihovi radnici glupi ,a šute jer moraju jest kruha .
    Danas je tužno ovo pisat Duhovski ponedjeljak .
    Neka političarima i nekim imućnijima prosvjetlinum i omekša srce ,kao sto su imali dok su bili normalni.

  • Da bi mi postali Kalifornija trbamo sjesti u avion i zauvijek otići u Kaliforniju kao i naśa rodbina početkom 20 stoljeća što je otišla od siromaštva i još puno toga i nije se vratila nikada.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.