Na temelju zastupničkog pitanja koje je početkom godine postavila Dijana Zelenika, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, i odgovora koji su u međuvremenu stigli, Hrvati nisu na pravičan način zaposleni u federalnim institucijama vlasti i ne poštuje se zakonom utvrđeni nacionalni reciprocitet, piše Večernji list BiH.
Drastični primjeri
Takvu konstataciju, nakon analize dobivenih odgovora iz federalnih institucija, iznijelo je i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, napominjući u svom zaključku kako se može konstatirati određena neujednačenost u smislu zapošljavanja konstitutivnih naroda u omjeru 1:2,3 u korist Bošnjaka. Primjerice, u Federalnom ministarstvu kulture i sporta, od 50 djelatnika, 31 je Bošnjak, sedam Hrvata, pet Srba i sedam djelatnika iz reda ostalih.
U Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša, od 35 djelatnika, njih 29 su Bošnjaci, četiri su Hrvata, jedan Srbin i jedan iz reda ostalih. To su samo najdrastičniji primjeri nacionalnog disbalansa na štetu hrvatske komponente koja mora po zakonu zastupljena u institucijama vlasti, a taj disbalans manje-više je prisutan u svim institucijama federalne, ali i državne vlasti.
Većina ministarstva, nastojeći opravdati takav, po zakonu i Ustavu nedopustiv potez, poziva se na Agenciju za državnu službu, jasno definirane kriterije pri zapošljavanju u institucije vlasti, ali ih demantira konstatacija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH koja jasno kaže kako glede problematike zapošljavanja po nacionalnoj zastupljenosti ima nedorečenosti i da se to moraju ispraviti.
Nacionalna ravnoteža narušena je u svim institucija izvršene i zakonodavne vlasti na štetu Hrvata, i to pitanje moguće je potencirati i pred Ustavnim sudom BiH. Spomenimo kako se tom problematikom bavio i Opservatorij za ljudska prava u BiH koji u svojoj analizi napominje kako sva tri zakona o državnoj službi sadrže odredbe koje se odnose na nacionalnu strukturu državnih službenika.
Zakon o državnoj službi u institucijama BiH i Zakon o državnim službenicima RS-a koriste formulaciju da struktura državnih službenika u državnoj službi “okvirno odražava nacionalnu strukturu” prema posljednjem popisu stanovništva.
Povjerenstvo i mišljenje
Zakon o državnoj službi u Federaciji BiH koristi formulaciju “Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalima i građani Bosne i Hercegovine bit će proporcionalno zastupljeni” koja je imperativne naravi.
I Venecijanska komisija je u svom mišljenju na nacrt Zakona o državnoj službi u institucijama BiH smatrala kako je takva formulacija u skladu sa standardima Vijeća Europe, dok je brisanje riječi “okvirno” smatrala suprotnim načelima nediskriminacije.
Analognom primjenom tog mišljenja na Zakon o državnoj službi u FBiH, korištenje pomoćnog glagola “bit će”, koji ima imperativni karakter, ostavlja prostora za diskriminaciju.
Međutim, ako uzmemo u obzir činjenicu da rukovoditelj institucije ima diskrecijsko pravo s liste uspješnih kandidata izabrati bilo kojeg kandidata, onda se može zaključiti da se na taj način može osigurati nacionalnu strukturu zaposlenih.
(www.jabuka.tv)
Diskrecijsko pravo MORA na osnovu Zakona prilikom prijema djelatnika od strane rukovoditelja institucija.