MI SMO NOVE 'DOGANUŠE': Ugaslom duhu širokobriješke Dogane vraćamo život (FOTO)

Neformalna skupina Mreža udruga Široki Brijeg u posljednjim danima protekle godine organizirala je u Duhanskoj stanici u Širokom Brijegu vrijedne kulturne događaje: koncerte, projekcije filmova i izložbu fotografija nekadašnjeg izgleda Dogane, od kojih su neke po prvi put bile predstavljene javnosti, piše Dnevni list.

Prostor Duhanske stanice, od mjesta danog u zaborav, ovi entuzijasti kulture i duha okupljeni u Mrežu udruga Široki Brijeg pretvaraju u mjesto kreativnosti i novih ideja.

Počeci ove skupine nisu bili laki, priča nam Mate Ćavar, član Mreže udruga Široki Brijeg, a ideja da se prostor Duhanske stranice u Širokom Brijegu pretvori u izložbeni prostor, nastala je još 2008. “S realizacijom smo počeli godinu dana poslije”, kaže Ćavar. Oni, kaže, nisu bili prvi  koji su o tome razmišljali. Mnogi su i prije njih nešto pokušavali, dijelili iste snove.

Prepušten zubu vremena

“Ovo nije samo naša zasluga. Mnoge osobe su što izravno, što neizravno sudjelovali i dali potporu ovoj ideji. Kao skupina entuzijasta tada još nismo definirali koji bi se konkretno prostor uz minimalne adaptacije mogao iskoristiti u ipak velikom kompleksu Duhanske stanice, te kao takav prenamijeniti u ono što smo zamislili. Prostor je bio prepušten zubu vremena te, naravno, propadao. Postao je moderna inačica mjesta za odbacivanje svega i svačega, svojevrsni ‘Bermudski trokut’. A svi znamo što je Dogana značila za jedno hercegovačko mjesto u njegovom razvoju”, kaže Ćavar. Njihova je ideja bila tada još “nepoznat” i “nedefiniran”, neiskorišten urbani prostor pretvoriti u multikulturalni centar. Zato su osnovali neformalnu skupinu Mreža udruga Široki Brijeg u srpnju 2009., koja je u početku brojala četiri udruge i jednu neformalnu skupinu, dok danas broji puno više.

“Cilj je bio ne samo stvoriti prostor izložbenog karaktera, nego ga iskoristiti i u svrhu raznih projekcija, festivala, koncerata, predavanja, performansi, radionica, itd, a naravno i kao sjedište brojnih udruga koje i danas nemaju prostor za djelovanje, s naglaskom na one koje okupljaju mlade i mnoge druge udruge građana, kulturno-umjetnička društva…, svojevrsna kreativna jezgra Širokog Brijega. I dalje smo otvoreni svima koji su dobronamjerni prema ovoj ideji i koji nam se žele pridružiti”, kaže Ćavar.

Brojna odricanja

Slaže se da je teško bilo prenamijeniti prostor od otpada do prostora za kulturne programe, a kao i u svakoj sličnoj situaciji pred kojom se nađete, prva i osnovna prepreka su financijska sredstva da se uopće počne razmišljati o jednoj takvoj ideji. “Uz mnogobrojna odricanja, te uz potporu brojnih volontera koji su ‘promarširali’ kroz Doganu, odnosno onih koji su od samog početka vjerovali i dijelili naše ideje da je nešto takvo moguće učiniti u vremenu u kojem živimo, kroz par godina smo prostor pretrpan raznim industrijskim otpadom prenamijenili u koliko-toliko adekvatan prostor za kulturu. I začudo uspjeli”, kaže ponosno Ćavar. Duhanska stanica kao i mnoge građevine iz vremena nastanka Širokog Brijega; crkva, franjevačka gimnazija, prva hidrocentrala na Lištici, konvikt za učenike (današnje  sjedište Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu) i mnogi drugi objekti zauzimali su istaknuto, itekako značajno mjesto za ljude i povijest ovog kraja. Još od svojih početaka 1912. godine Dogana je pružala mogućnost otkupa i skladištenja duhana, te bila rijetko mjesto za zaposlenje žena u to doba.

Dogana živi u srcima

Ćavar je autor i kratkog filma “Duhovi Dogane”, koji je također prikazan početkom prosinca u Duhanskoj stanici. “Samom organizacijom izložbe fotografija Dogane i projekcijom kratkih filmova o Dogani otkrivali smo i još otkrivamo koliko je Dogana bila urezana u sjećanja Širokobriježana. Postoji još mnoštvo privatnih kolekcija starih fotografija koje nisu ugledale svjetlo dana. No, kako film ‘Duhovi Dogane’ pokušava progovoriti o duhovima prošlosti, o nekim boljim vremenima koje je proživljavala, toliko govori o ljudima koji danas ne pronose taj duh. Kao što u opisu filma stoji, Dogana je danas izgubila svoj duh, značaj i namjenu! Nekada puna života, sada zjapi prazna čekajući ponovno neke nove ‘doganuše’. Duh bez tijela, tijelo bez duše, gradić bez duha… To je, nažalost, njezino stanje danas. Mi smo te neke nove ‘doganuše’. Pitanje je ima li među mlađima onih koji kao mi žele nastaviti oživljavati njezin duh. Ipak je ona za nas Širokobriježane nešto značila. I živi u srcima mnogih. Dok god postoji netko od nas tko će joj ponuditi oslonac, toliko će živjeti, i naš duh zajedno s njom. Ne možemo se Dogane tek tako odreći. Ne bismo trebali”, odlučan je Ćavar.

Inspirativan prostor

Prostor Dogane i danas je itekako zanimljiv i inspirativan. Na ovoj je lokaciji snimljeno nekoliko filmova, a svima je poznat i međunarodni festival dokumentarnog filma, Mediteran Film Festival, najstariji festival dokumentarnog filma u ovom dijelu regije. Ovo su samo neki filmovi snimljeni u ovom kraju: video Nikice Klobučara iz 2005. godine pod nazivom “Ratkapa” djelo je neformalne skupine za vizualno stvaralaštvo “Ćavarovo brdo Pictures” pod vodstvom povjesničara umjetnosti i prof. njemačkog jezika Tomislava Ćavara, osvajača brojnih nagrada na međunarodnim festivalima amaterskog stvaralaštva. Videouradak “Duhovi Dogane” autora Mate Ćavara iz 2010. godine, uz prethodno navedeni, svojevremeno je prikazan i na West Hercegovina Festu, festivalu amaterskog stvaralaštva koji je 2011. doživio i svoju devetu obljetnicu.

“Uz Mediteran Film Festival koji uvijek prati ovakve i slične kreativne ideje na području filma možemo reći da Široki Brijeg ima dobro razvijenu festivalsku podlogu”, kaže Ćavar. Glazbena grupa Berette nedavno je snimila spot za pjesmu “Pleme” za njihov prvi album u prostorima Dogane.

“Mjesto je idealno za nešto takvo ispunjeno svakovrsnom kreativnošću. Još ga samo treba prepoznati od šire javnosti i adekvatno iskoristiti”, kaže Ćavar.

(Ne)prepoznate namjere

Kada je u pitanju potpora vlasti, Ćavar kaže da su imali potporu od Vlade ZHŽ-a na čelu sa Zdenkom Ćosićem, te su  početkom listopada 2010. godine dobili dozvolu za korištenje jednog dijela prostora koji su prenamijenili u kulturne svrhe.
“Netko je ipak prepoznao naše dobronamjerne ideje. Još im jednom ističemo zahvalu na tome. Od Općine Široki Brijeg i načelnika općine Mire Kraljevića pružena je određena potpora. Nezahvalno je govoriti da je nije bilo. No svi se slažemo da to može i bolje i više. Grad treba prepoznati da je prostor iskoristiv. Ne moramo to posebno isticati. Otvoreni smo svima. Zakon o mladima FBiH koji je na ‘snazi’ striktno određuje da mladima treba omogućiti prikladan prostor, financirati njegovo održavanje, osigurati financijska sredstva u proračunima općine, županije… S tim u vezi borimo se da prvi put u povijesti kao ‘stavka mladi’ uđemo u proračun Općine Široki Brijeg za 2012. godinu. Put je bio trnovit i nepregledan. Sada je postao puno jasniji. Za to smo se mukotrpno izborili. I trebalo je previše vremena. Da je neko drugo vrijeme, neka normalna sredina, odavno bismo imali neki mjesečni program na repertoaru i time obogatili kulturnu ponudu Širokog Brijega. Ovako sve ide korak po korak”, kaže nam Ćavar. Mladi okupljeni oko Mreže udruga Široki Brijeg svojim primjernom pokazuju kako polako, bez obzira koliko se sve sporo mijenja, korak po korak, mijenjaju kulturnu sliku svoga kraja, kako se malim početnim koracima mogu uraditi itekako velike stvari.

Danas nije IN nositi duh jednog mjesta

I u regiji, objašnjava Ćavar, ima sličnih primjera neiskorištenih prostora kao što je slučaj Duhanske stanice u Širokom Brijegu. Članovi bendova iz Ljubuškog koji su nastupali na koncertu u prosincu u Širokom Brijegu i njihovi prijatelji su isto tako okupljeni u udruzi “Alternativna liga” koja također djeluju u prostoru Dogane u Ljubuškom. “I trenutačno imaju isključenu električnu energiju. U mraku su jer to danas nije IN, nositi duh jednog mjesta i nešto raditi na području kulture. A trebali su nedavno proslaviti treći rođendan. Udruga  mladih Imotski, koja je ovih dana proslavila šest godina postojanja i djelovanja u svojoj Dogani, bez obzira na nerazumijevanje okoline i lokalnih vlasti za njihove probleme uspjela je izboriti da se imotska Dogana proglasi zaštićenim spomenikom kulture”, kaže Ćavar.

Živost kojom je Dogana odisala kada su “doganuše” demetile duhan…

U organizaciji Mreže udruga Široki Brijeg u Duhanskoj stanici početkom prosinca 2011. upriličen je dvodnevni happining: otvorena je izložba fotografija “Dogana, nekada i sad”, te su prikazani kratki filmovi. Ideja vodilja kroz izložbu fotografija je bila prikazati što je ovaj kraj imao nekada; svu živost kojom je Dogana odisala kada su “doganuše” demetile duhan, sve čari i teškoće tog vremena.

“U tomu nam je puno pomogao i fra Ante Tomas, arhivator Hercegovačke franjevačke provincije u Mostaru, te nam je ustupio  zbirku dosad za neke neviđenih fotografija iz doba Drugog svjetskog rata, ne samo Duhanske stanice već i samog Širokog Brijega”, priča Ćavar. Dva dana nakon toga sedam regionalnih bendova, četiri iz Širokog Brijega: Berette, Pešes, Not Jane, Branik i gostujući Kaos iz Mostara te Siledžije i Terra Slaves iz Ljubuškog, svojim su nastupima dali svoju potporu prostoru kao mjestu kulture. “I odlično je prošlo, iznad svih naših očekivanja. Ovo nam je poticaj da takve i druge kulturne događaje radimo u budućnosti. Za to nam treba potpora sredine”, kaže Ćavar.


Budući planovi

U veljači, kaže Ćavar, planiraju nastaviti s održavanjem koncerata (bend Siledžije bi promovirao svoj prvi album u prostoru Dogane. “Planiramo još jedan koncert jedne poznate grupe, ali su sve aktivnosti oko organizacije ovih koncerata još u početnoj fazi. U veljači bi trebali otvoriti izložbu  radova s nedavno održane druge po redu eko kolonije u Dogani. U planu su i projekcije filmova, svojevrsne premijere na ovim područjima, no još nam nedostaje financijskih sredstava da riješimo neke ključne probleme koje nas prate sve ovo vrijeme, pa da se više bavimo nekim kulturnim programom”, kaže Ćavar. O viziji prostora Duhanske stanice kaže: buduća srednja škola, muzej, knjižnica, prostor za mlade… na tome ćemo posebno ustrajati. “Vrijeme polako klizi, ne znamo kada će i koliko će se sve od toga moći ostvariti. Ostaje nam vidjeti što donosi budućnost”, kaže Ćavar.

(Jabuka.tv | Andrijana Copf – Dnevni list)



9 komentara

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.