Liječnici SKB-a Mostar sve više koriste sustavne pregledne radove

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u petak je održan drugi međunarodni tečaj za zdravstvene djelatnike na temu „Važnost sustavnih preglednih radova u svakodnevnoj kliničkoj praksi“.

Tečaj je održan u organizaciji Cochrane BiH, Cochrane Hrvatska, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta i Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru.

Cochrane je neprofitna organizacija s više od 96.000 suradnika u više od 130 zemalja koji rade zajedno kako bi pripremili pouzdane i pristupačne informacije o zdravlju u obliku Cochrane sustavnih preglednih članaka bez ikakvog utjecaja komercijalnih sponzora i sukoba interesa.

Na samom početku tečaja, uspješan rad polaznicima poželio je ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, prof.dr.sc. Ante Kvesić koji je istaknuo kako SKB Mostar oduvijek podupire sve inovativnosti u radu koje će rezultirati boljom uslugom pacijentima, a po onome što zna, primjena Cochran-a jedna je od takvih stvari.

Ispred Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru nazočnima se obratio doc. dr. sc. Antono Markotić te ispred Fakulteta zdravstvenih studija doc.dr.sc. Josip Šimić koji su naglasili kako su jako zainteresirani da budu podupiratelji promocije Cohrane-a među studentima u svojim institucijama.

Cochrane Bosna i Hercegovina osnovan je 2018. godine, a prof.dr.sc. Filipa Markotić prva je osoba iz Bosne i Hercegovine koja je sudjelovala u izradi Cochrane sustavnog pregleda. U svom obraćanju nije krila zadovoljstvo što kao voditeljica Cochrane BiH može potvrditi da iako sporo, sustavni pregledni radovi bilježe sve veći interes i primjenu među liječnicima SKB Mostar, a i drugih medicinskih centara u BiH.

Foto: Sveučilišna klinička bolnica Mostar

Tu činjenicu potvrdila je i prof.dr.sc. Svjetlana Grgić, predsjednica organizacijskog odbora ovog tečaja i nositeljica ideje o važnosti Cohrane-a u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Upravo ti sustavni pregledni radovi predstavljaju zlatni standard za donošenje odluka pri liječenju pacijenata, naglasila je prof. Grgić.

Govoreći o medicini zasnovanoj na dokazima, voditeljica Cochrane Hrvatska, prof.dr.sc. Irena Zakarija-Grković rekla je kako često ni sami zdravstveni djelatnici ne znaju kako postoji cijela hijerarhija dokaza u medicini, a upravo se Cohrane temelji na najkvalitetnijim dokazima.

Živimo u vremenu infodemije te je nekada zaista teško znati koji su podaci pouzdani, a koji manje pouzdani. Upravo se time bavi Cohrane čiji članove izrađuju sustavne pregledne članke gdje traže sve dokaze iz određenog područja medicine, kritički ih analiziraju te onda sažimaju da bi došli do prave istine, pojasnila je prof. Zakarija-Grgović ističući kako sve ide dosta sporo te podsjetila na činjenicu kako je otprilike potrebno 20 godina da se spoznaje iz znanosti primjene u praksi te navela svoj osobni primjer: „Ja sam sudjelovala u izradu Cohraneovog sustavnog pregleda o liječenju zastojnih dojki kod dojilja jer je medicina dojenja inače područje moga rada. Mi smo pronašli da ima nekih dokaza za hladne obloge poput hladnog kupusovog lišća. U početku su se ljudi tome smijali jer su mislili da je to „bablja priča“, ali smo pronašli dokaze da to zaista može u određenoj mjeri pomoći. To je dovelo do promjene prakse u Splitskom rodilištu gdje se sada nabavlja i drži kupus za žene koje imaju zastojne dojke.“ 

Na tečaju koji je bodovan od Liječnike komore HNŽ sudjelovalo je osam predavača i 15 polaznika.

(www.jabuka.tv | Foto: Sveučilišna klinička bolnica Mostar)

2 komentara

  • Iza kupusa ne stoji farmaceutska industrija, prodat ce se 2-3 glavice kupusa vise 😁problem moze biti kod studija koje ta industrija sponzorira. Dobro je da postoji ova organizacija, ako je ona stvarno slobodna od bilo kakvih utjecaja sa strane.

  • Tko je za učiti nek ide učiti na fakultete, specijalizacije šta god.
    Ali dajte diktore vratite u ordinacije da bolesnici imaju adekvatnu skrb, i preglede na vrijeme a ne da te obiteljsku liječnik šalje na pregled specijalisti a pregledava te tek završeni liječnik.
    Izvadiš ako uspiješ hrpu nalaza, ako zaista uspiješ ako imaš tko će ti pomoći i kad dođeš za 5 ili više mjeseci, ako ste doktori znate da nalazi nemaju smisla ili se bolesnik oporavio ili otišao zauvijek. A tek ako odeš negdje u Hr nosiš nalaze od tek završenih liječnika, specijalizanata koje samo odgurnu i nanovo.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.