Iranski čelnici od petka upozoravaju da će ubojstvo Qassema Soleimanija “žestoko osvetiti”. Što Teheran zapravo može učiniti kako bi naudio američkim interesima?
Iranska vojska, prema analizi britanskog Instituta za strateške studije, ima oko 532.000 aktivnih članova armije, od čega 350.000 vojnika u regularnoj vojsci i oko 150.000 vojnika u sklopu Revolucionarne garde, piše BBC.
Organizacija kopnene vojske
Također, iranska vojska može računati na oko 20.000 osoba u službi ratne mornarice koja je najviše fokusirana na očuvanje Hormuškog tjesnaca koji se našao u fokusu javnosti 2019. godine nakon niza incidenata koji su uključivali naftne tankere.
Revolucionarna garda kontrolira i Basij, dobrovoljnu jedinicu kreiranu za očuvanje “unutrašnjeg mira”, a preko nje može biti mobilizirano nekoliko tisuća vojnika za “vanjsku upotrebu”.
Revolucionarna garda igra izuzetno važnu ulogu u očuvanju sustava islamske republike i to joj već desetljećima, evidentno, ide od ruke. Iako ima manji broj vojnika od regularne armije, Revolucionarna garda se smatra moćnijom i važnijom.
Utjecaj i djelovanje na regiju
Jedinica Quds, koju je vodio likvidirani Soleimani skupljena je od 5.000 ljudi i njen zadatak je djelovanje izvan Irana, u zemljama zapadno od granica, što uključuje Irak, Siriju, Liban…
Jedinica je bila raspoređena u Siriji gdje je pomagala snagama predsjednika Bashara al-Asada i šiitkism jedinicama privrženim vlasti u Damasku. U Iraku su podržavali šiitske snage koje su sudjelovale u uništavanju Islamske države.
Deseci američkih državljana napuštaju Irak nakon zračnog udara
S druge strane, Washington smatra da Quds podržava i snage koje mnoge zapadne države vide kao terorističke, počevši od libanskog Hezbolaha do palestinskog Islamskog džihada.
Tehnologija pod sankcijama
Ekonomske sankcije prema Iranu uzrokovale su pad uvoza vojne opreme pa se može reći da Iran u tom smislu kaska za ostatkom regije. U brojevima, od 2009. do 2018. godine Teheran je uvezao tek 3,5 posto oružja kao Saudijska Arabija, tvrdi stocholmski Međunarodni institut za istraživanje mira.
Trump: Iran nikada nije dobio nijedan rat, ali nikada nije izgubio pregovore
Većina iranskog uvezenog oružja i opreme dolazi iz Rusije i Kine.
Iran ima sposobnost lansiranja dalekosežnih projektila što je dio kompenzacije u slabijoj opremljenosti zračnih snaga. Službeni podaci koje ima SAD govore kako Iran ima najrazvijeniji sustav dalekosežnih projektila, s malim i srednjim dometom. Također, Iran je radio na razvijanju interkontinentalnih projektila, mada je on suspendiran nakon dogovora s Washingtonom 2015. godine. S obzirom da je Donald Trump pdlučio poništiti dogovor, nije jasno da li je Teheran nastavio poštovati potpisano.
Ukratko, mnoge mete, uključujući Saudijsku Arabiju i Izrael te druge zemlje Zaljeva i Bliskog istoka su na dohvat ruke iranskim raketama. Sposobnost je prepoznao i Washington jer je u pojedinim zemljama regije instalirao svoj sustav Patriot koji bi trebao nositi se s mogućim prijetnjama.
Raste strah od Trećeg svjetskog rata: Iranci prijete, najavljuju razornu osvetu
Iran je razvio i svoje dronove koji su već djelovali iznad Iraka i Izraela. Prošle godine iranski dronovi izveli su napad na naftna postrojenja Saudijske Arabije.
Pored navedenog, Revolucionarna garda ima jedinicu namijenjenu za cyber napad.
Što je ovo važno?
Podsjetimo, zračne snage Sjedinjenih Američkih Država ubile su u petak Qassema Soleimanija, visokopozicioniranog generala vojske Irana.
Likvidacija dronom se dogodila u Bagdadu, a akciju je potvrdio službeni Pentagon te iranska nacionalna televizija. Soleimani je bio na čelu elitne iranske formacije Quds.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Sjedinjene Američke Države danas nisu poduzele ništa da započnu rat, nego da ga zaustave.
Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale s najviših razina u 18 mjeseci, dok su cijene nafte porasle zbog napetosti na Bliskom istoku.
Amerikanci tijekom bombardiranja ubili moćnog iranskog generala
Irak je država u kojoj se sukobljavaju američki i iranski interesi, a svoju stratešku politiku na tom podneblju provodi i Izrael koji želi umanjiti utjecaj Teherana na države Bliskog istoka, piše Klix.ba.
Iran tradicionalno ima velik utjecaj na šiitsku populaciju u Iraku, naročito snažan nakon što je s vlasti svrgnut Saddam Hussein.
(www.jabuka.tv)
Ništa od toga,piše se propalo..iran fićo,amerika mercedes.
To je isto kao bin laden ovo bin laden ono vako onako. Tamo bjeda sa onom puskicom u ruci verao se po onim planinama sta je ostvario.? Mudo marijanovo.! I ovaj general se kurcio prijetio podvaljivao i adio ti ga se mare. Eto zasto ovakve zemlje ne smiju imat atomsko naoruzanje ovi bi ga odmah upotrijebili.
JACI SU OD HV
i po broju generala i admirala
Nisu Hrabriji !
Ma normalno
4. siječnja 2020. u 15:23 – e sada mi reci što će i amerim nuklearni oružje znači oni smiju imati i nitko drugi ne znači ja pošten ti nisi ili obratno svijedoci smo japana što su amerikanci spremni napraviti samo da su oni glavni što imaju tražiti na bliskom istoku tko je prvi počeo bombardiranje u iraku oni izazivaju nerede ratove i u bivšoj jugi su oni zakuhali ali ima ravnoteža rusi i kinezi pa neće se oni moć puno prsiti dok im se ne rekne stop oni su kukavice ubijaju samo na daleko i truju tako su i indijance istrijebili sa malarijom i drugim bolestima što su im poklonili u ćebadima
Iran se pouzda u rusku pomoć iranska garda je u siriji saveznik rusije rusija je usla u siriju na nagovor iranske garde
iran se sigurno moze osloniti na rusku i kinesku pomoc naj vjerovatnije prikriveniu ali sigurno bi im pomogli