Oblačno i tmurno vrijeme zahvatilo je naše krajeve. Zbog “sivila” smo depresivni i generalno se osjećamo loše. Međutim, što kaže struka? Pročitajte kako vremenski uvjeti djeluju na naše zdravlje…
Grmljavina donosi olakšanje
Kiša i grmljavina donose olakšanje, i to ne samo zato što konačno podižu tlak nakon teško izdrživog vremena u cikloni, nego i zato jer je zrak prepun negativno nabijenih iona. Oni čiste zrak i popravljaju raspoloženje.
Oblaci pogoduju ispitima
Studenti tijekom oblačnih dana više pažnje posvećuju akademskim dostignućima, dok su tijekom sunčanih dana zaokupljeni društvom.
Plavetnilo podiže samopouzdanje
Vedro nebo podiže raspoloženje. Samopoštovanje i samopouzdanje su znatno veći, ljudi odvažniji.
Hladnoća prijeti bolestima
Hladnoća povećava rizik od bolesti krvnih sudova jer je veća sklonost zgrušavanju, a hladnijih dana tijekom ljeta troši se više antidepresiva.
Promjene tlaka izazivaju migrenu
Migrena je povezana s vlagom, vjetrim i naglim promjenama koje se događaju u periodu od jedan ili dva dana. Migrenu može prouzročiti i nizak i visok tlak.
Nesanica zbog vjetra
Kod jedne od tri osobe vjetar ima veliki utjecaj na zdravlje. Uzrok je glavoboljama, depresiji i nesanici, a češće su i pojave prehlade, gripe i upala kože. Topli vjetrovi pogubno djeluju na raspoloženje. Niži pritisak zraka usporava mentalne aktivnosti i skraćuje pažnju i pamćenje. Bolovi u zglobovima i simptomi osteoartritisa jači su kad su tlak i temperatura zraka niski, a tada raste i broj porođaja.
Topao vjetar izaziva psihoze
Psihoze su veoma rasprostranjena skupina oboljenja koje predstavljaju veliki problem, kako u pogledu same karakteristike oboljenja, tako i u pogledu nepovoljne prognoze. Kod ovih ljudi je smanjena adaptacija na vanjske promjene atmosferskih čimbenika, što se manifestira pojavom određenih simptoma. Prodor toplog i vlažnog zraka s pojačanim južnim, toplim vjetrom dovodi do nastanka psihomotornog nemira, pojačane aktivnosti i agresivnosti. Ovakvi iritativni faktori nadražuju vegetativne centre dovodeći do povećanja krvnog tlaka, napetosti mišića, pojačane refleksne aktivnosti, kao i razdražljivosti. Ovim se pogoršava osnovna bolest tako da pri takvim vremenskim uvjetima dolazi do povećanja broja psihotičnih bolesnika i pogoršavanja njihovog stanja. Također je primijećeno pogoršanje stanja bolesnika pri prelasku sa hladno – vlažnog na hladno – suho vrijeme.
Moždani udari zbog niskog tlaka zraka
Najveći broj moždanih krvavljenja nastaje kod povišene vanjske temperature, relativne vlažnosti iznad 40% i nižeg atmosferskog tlaka (ispod 1010 mbara). Utvrđeno je da preko 80% bolesnika sa povišenim arterijskim tlakom i glavoboljom osjeća tegobe i dva dana prije promjene vremena. Poremećaji krvotoka u mozgu- moždani udari javljaju se češće kod osoba preko 50 godine života, a u posljednje vrijeme sve češće kod mlađih čak i od 30 godina i to naročito kod povećane vlažnosti zraka, pada temperature i pojačanog vjetra, kada su i najčešći moždani udari koji se završavaju fatalno. Smatra se da je za pojavu moždanih udara najopasniji prodor hladnog fronta u ljetnim mjesecima.
Velike vrućine povećavaju nasilje i broj samoubojstava
Velike vrućine, mogu kod ljudi prouzročiti toplotni udar, a u najdrastičnijim situacijama i smrt. Zbog lošije termoregulacije teže ih podnose starije osobe i mala djeca. Zato, za vrijeme velikih ljetnih vrućina treba smanjiti tjelesnu aktivnost, piti mnogo tečnosti i što više boraviti u klimatiziranim prostorijama. Vrijeme utječe i na ljudsko raspoloženje, emocije i ponašanje. Tako na primjerice rezultati stranih studija pokazuju da su za vrijeme velikih vrućina pozivi policiji zbog nasilja u kući povećani, a samoubojstva učestalija.
Visok tlak izaziva migrenu
Sunčani dani s niskom vlažnošću zraka većini ljudi su najugodniji. Ipak, visok zračni lak koji se najčešće povezuje s vedrim vremenom i još vedrijim raspoloženjem, može izazvati migrene – naročito ako pritisak naglo poraste.
Oluja – kriza za reumatičare
Oluju će prvi osjetiti reumatičari. Promjene vremenskih uvjeta su karakteristične kod reumatskih oboljenja. Glavne tegobe ove grupe pacijenata su bol, ukočenost zglobova i mišića, smanjena radna aktivnost i nervna labilnost, što se najčešće javlja pod utjecajem fronti, povećanjem vlage i pada atmosferskog tlaka. Ovi bolesnici su pravi predstavnici meteoropata i oni prvi osjećaju promjenu vremena. Nagle promjene vremena, prelazak sa toplo- suhog na hladno- vlažno vrijeme, toplo- vlažnog na hladno- suho i toplo- suhog na toplo-vlažno djeluju nepovoljno na ove bolesnike. Zbog toga, mjeseci u kojima su česte promjene vremenskih prilika i česti prodori frontalnih poremećaja, kao svibanj i lipanj primjerice, nisu pogodni za ovu skupinu ljudi. Slične probleme imaju i ranjenici, kod kojih intenzitet boli zavisi od vremenskih uvjeti – bol se pojavljuje pri padu atmosferskog tlaka uz istovremeni porast vlažnosti i temperature (tipična situacija prilikom približavanja oluje), a prestaje nakon prolaska oluje.
Atmosferske fronte slabe koncentraciju
Poremećaj atmosferskog elektromagnetnog polja, do kojeg dolazi tokom prelaska atmosferskih fronti, slabi koncentraciju, odnosno produžava vrijeme reakcije (vrijeme potrebno da osoba reagira na neki podražaj). Stoga su u takvim danima nezgode na poslu i u prometu češće. U nas je broj prometnih nezgoda značajno manji od prosječnog pri anticiklonalnim tipovima vremena ili kada je strujanje u visini sjevernih smjerova. Suprotno tome, dani s brojem nezgoda značajno većim od prosječnog, vezani su uz ciklonalne tipove vremena i generalno praćeni prijelazom atmosferskih fronti preko naših područja.
Nagli porast tlaka otežava disanje
Za kronične bolesnike s respiratornim i kardiovaskularnim problemima nepovoljni su nagli prodori hladnog zraka, praćeni jakim i mahovitim vjetrom kao i naglim porastom zračnog tlaka.
(www.jabuka.tv | Foto: Domagoj Ledić)
katastrofalno prevedeno i lektrorirano