Čović i Ljubić nisu poslušali glasove bosanskohercegovačke mlade inteligencije

Među našim posjetiteljima proveli smo istraživanje vezano za izbore u RH, anketu održanu na portalu jabuka.tv, te sve glasnije ideje kako bi HNS trebao kandidirati neovisne kandidate ili one koji neće biti produžena ruka HDZ-a RH na sljedećim izborima. Nakon što su svoj komentar iznijeli Ljiljana Lovrić, Dalibor Milas, Zoran Krešić i Tvrtko Milović, ovaj put smo zamolili naše posjetitelje, većinom studente, za njihov komentar.

DRAGO BARAĆ, Građevinski fakultet

Predstojeći izbori u RH su svakako povijesni, kako za Hrvate iz RH tako i za one iz BiH. U Hrvatskoj, ulaskom u EU dolazi vrijeme velikih promjena, no promjena se nije dogodila i u redovima političkih stranaka. Usporedivši sadašnje stanje pred kampanju i ono od prije četiri godine ostajem pod dojmom da su “ista meta i isto odstojanje”. Političke opcije uslijed krize doživljavaju minimum svojih moći i uvode nas u krajnje nestabilno razdoblje. Ova anketa je rezultat jedne ideje koja se posljednjih tjedana sve više širi među Hrvatima iz BIH: kandidirati 3 intelektualca, nezavisna kandidata ili barem kandidiranje liste od strane HNS-a. Rezultati, po mom mišljenju nisu iznenađujući već odraz stvarnog mišljenja naroda, posebice onog mlađeg dijela. Gotovo 1000 jedinstvenih IP-ova nije zanimariv reprezentativni uzorak i zaista ga treba uzeti u obzir. Također je u anketi jasno vidljivo kakvo povjerenje ima gosp. Nino Raspudić koji je svojim javnim, ali i privatnim djelovanjem pronio istinu o Hercegbosancima i neke stvari nakon dugo vremena doveo na svoje mjesto. Nezavisna lista na čijem bi čelu bio on, pomutila bi planove HDZ-a u postavljanju svojih “čunjeva u HR sabor”, a anketa je pokazala da 4 od 5 sadašnjih (HDZ-ovih) predstavnika iz BiH suvereno drže začelje na rang-listi ove ankete, što dovoljno govori o stvarnoj podršci takvim opcijama. Da zaključim: nezavisna lista na čelu sa dr. Ninom Raspudićem (kojeg svim silama treba natjerati na kandidaturu, a očekujem i podršku studentskih udruga) bila bi odličan temelj za buduće profile političkih predstavnika Hrvata iz BIH u HR saboru. Kandidaturu liste od strane HNS-a podržavam ako i samo ako bi to značilo i stvarni odmak od politike “držanja za rukav stranke matice”.

ANTE MILOŠ, Fakultet elektrotehnike i računarstva

Što se tiče izbora u Hrvatskoj uvjerenja sam da je jedini ispravan put za nas Hrvate u BiH potpuni bojkot. Zašto glasati kad ćemo opet mi biti krivi tko god dobio ta 303, odnosno 3 zastupnika. Kada je nama trebala potpuna podrška za treći entitet gdje su bili i vlada i predsjednik Hrvatske?! Vrijeme je da shvatimo da ne živimo u Hrvatskoj, nego u BiH i tu se treba izboriti za svoj položaj. Pustimo mi i Milanovića i Kosoricu, neka se i oni okanu nas. Jedino me na te izbore može navući da neka stranka kaže da ukida glas Hrvatima izvan RH (možda nas to napokon opameti pa se okrenemo BiH i položaju u njoj) ili da kaže da će prekinuti sve odnose sa BiH, te vršiti maksimalan pritisak na međunarodnu zajednicu dok Hrvati ne dobiju položaj u BiH koji im legitimno pripada.

INA MATIĆ, dipl. politolog

Samo ću reći da su potrebni nezavisni kandidati, mladi i obazovani ljudi, koji razumiju stvari i koji će htjeti raditi i nešto promjeniti.Lobirati, a ne razmišljati samo o foteljama.

MILE ČUVALO, Fakultet organizacije i informatike

U skladu sa “Mi sami!” filozofijom, koja se sve više pokazuje kao jedino ispravno rješenje za uspavane BiH Hrvate, smatram da se što više trebamo okrenuti vlastitim snagama i rješenjima, a što manje vjerovati HDZ-u Jadranke Kosor. HDZ RH se odavno diskreditirao po pitanju podrške Hrvatima Bosne i Hercegovine, a Jadranka Kosor je samo nastavila tradiciju izrabljivanja, mazanja očiju i raseljavanja bosanskohercegovačkih Hrvata.

Što se tiče ankete, naše mlade nade Raspudić i Šušnjar su očekivano pri vrhu – jedino me iznenađuje Rojs koji je bez ikakva pokrića trenutno na visokom drugom mjestu.

Ako na izborima ponovno pobijedi HDZ, ništa novo ni dobro ne očekuje Hrvate s koje god strane granice. SDP ne ulijeva puno povjerenja s obzirom da je tzv. “budući premijer” Milanović nekad davao podršku Komšiću, ali čini se da od njih trenutno nema bolje opcije za Hrvate u BiH. Barem ne možemo biti 100% sigurni da će nas uništiti.

MARIO ŠUŠNJAR, Pravni fakultet

Anketa je imala velik broj uzoraka pa je stoga relevantna. Pokazuje da dolazi novo političko mijenje u Hrvata u BiH. Pošto hrvatske portale u BiH u većini prate generacije koje su mlađe, možda će doći na izborima do sukoba starije generacije koja bi opet mogla tradicionalno glasati i ove nove generacije koja preuzima stvar u svoje ruke. Drago mi je što Nino vodi, još da se hoće kandidirati to
bi bilo izvrsno. Ne razumijem što će Rojs među prvima, vjerojatno zezancija glasača, pošto su se trebala izabrati tri, pa ajde Rojsa ćemo. HNS bi se trebao samostalno kandidrat, i to mlade ljude koji neće bit u službi stranke, kao i u službi Zagreba. Možda je zbog tog upravo Nino najbolji, tu je još Milović, Sopta itd. No bude li HNS
predstavio listu sa već ustaljenim političkim figurama koji nisu uradili ništa ove 4 godine u Saboru tipa Rade Bošnjaka, pokazat će da ne cijeni nimalo javno mišljenje naroda.Izbori bi trebali pokazati Hrvatskoj da Hrvati u BiH imaju svoju politiku, i da ako hoće naše mandate za sastav Vlade da se moraju potrudit prema nama i shvatit
naše probleme, a ne da mi trčimo u Zagreb iz nekih emocija. Nekakva podrška HDZ-u RH ne smije doći u obzir. Time bi napokon pao antagonizam Hrvata iz Hrvatske.

IVAN LJUBIČIĆ, magistar inženjer računarstva

Rezultati ankete su očekivani. Nino Raspudić je generalno okarakteriziran u javnosti kao svježa,pozitivna, neokaljana ličnost, dobrih govorničkih sposobnosti i podloge u znanju i obrazovanju. Relativno je medijski eksponiran, generacijski se nalazi na margini između mlađe i starije garde glasača/čitatelja portala, time može računati na glasove iz obje grupe, u anketi i eventualno na izborima. Potencijalni problem Raspudića je razlika između pojmova „znati politiku“ i „biti dobar političar“, odnosno pitanje koliko bi on bio efektivan kad bi se hipotetski i našao u Saboru. Rezultat Ljube Ćesića Rojsa je za mnoge vjerojatno neočekivan i pomalo razočaravajuće dobar. Njegov rezultat je ogledalo sivila koje su stvorili zastupnici dijaspore u prošlim sazivima Sabora, odnosno bezlične i beskrvne politike dizača ruku u funkciji najjače stranke u RH nasuprot koje je populistički nastup Rojsa ostavio trag i na mnoge simpatičan dojam. Veliki broj neopredijeljenih prvenstveno je odraz prethodno spomenutog sivila, opće razočaranosti u politiku, viška foteljaša i manjka pravih političara, u prošlosti, ali i danas. Ostatak glasova se rasuo na, u široj javnosti, uglavnom anonimce, pa i na one koji su sjedili, doslovno i metaforički, u Saboru u ime dijaspore, na pojedince koji su poznatiji pod pseudonimom, nego pod pravim imenom, što je vjerojatno i uzelo određen broj glasova, makar bi takvi možda i najbolje artikulirali glas mlađe generacije BH Hrvata. Kao što se nužnost integralne politike nametala u ratu, tako se nužnost neovisne politike i kandidata BH Hrvata, iz više razloga, nameće od Daytona do danas. U vidu toga, nije ključno pitanje tri zastupnika u Saboru koja mogu imati odlučujuću ulogu, ali u pravilu neće. Bojazan koja se vjerojatno pojavljuje kod mnogih je da će dobiti fiktivno tri neovisna kandidata iza kojih postoji siva eminencija, odnosno kamuflirana današnja situacija. Općenito je nada ograničena razumom, pa je danas maksimum kojeg Hrvati u BiH mogu dobiti – riječi tri čovjeka koja povremeno mogu skrenuti pozornost hrvatske javnosti na stanje u kojem se njihovi glasači nalaze. Izbori na BH Hrvate neće imati veliki utjecaj, u BiH je i dalje pretpolitičko doba u kojemu demokracija, politika i država postoje u formi gotovo nikakvog sadržaja, u kojoj se stvari ne rješavaju mirnim političkim putem, nego su se rješavale i rješavaju se političkom represijom još od doba Kallaya, pa je upitno na koji će se način na kraju i riješiti situacija u BiH.

HRVOJE MANDIĆ, Hrvatski studiji (Povijest)

Doc. dr. Nino Raspudić je sasvim očekivano pobjednik ove ankete. Kad pogledamo glasačku strukturu ankete, većina glasova stiže od strane studenata iz Bosne i Hercegovine. To pokazuje sljedeće, Nino Raspudić bi kandidiranjem za hrvatskog člana Predsjedništva BiH potukao dr. Dragana Primorca i dr. Božu Ljubića zajedno. Međutim, kad je u pitanju kandidatura u Republici Hrvatskoj, stvari su puno složenije nego što se to čini na prvi pogled.

U Hrvatskoj postoje dvije najjače stranke, i tu nema mjesta za neku treću stranku. Tko god pobijedi na izborima od ove dvije stranke, sudeći po njihovim predizbornim programima, poglavito onog (SDP-a) gdje se Hrvati u BiH spominju u jedva dvije rečenice, neće biti radikalanih promjena u stavovima prema politčkoj situaciji Hrvata u Bosni i Hercegovini. Kad govorimo o nezavisnim kandidatima dijaspore u Saboru Republike Hrvatske, mislim da su oni u ovom trenutku najmanje potrebni. Ovom prilikom ću citirati prof. dr. Mladena Ančića koji je više puta na predavanjima studentima na Hrvatskim studijima istaknuo da bez Slobodana Miloševića i njegovih megalomanskih ciljeva u politici, nikad se ne bi stvorio slobodan manevar za osamostaljnje Republika (Slovenije i Hrvatske naposljetku).

Hrvatski nacionalni korpus u Bosni i Hercegovini ujedinjen oko politike Hrvatskog narodnog sabora (ono što nazivamo pomirenje dvaju HDZ-a), je jedinstven u političkim pogledima u BiH, a čovjek kojemu to mogu najviše zahvaliti je Bosansko-Hercegovačka inačića srbijanca Slobodana Miloševića, lider SDP-a BiH Zlatan Lagumdžija. Zbog toga smatram da ne bi bilo mudro predlagati nezavisne kandidate.

TOMISLAV MIKULIĆ, Ekonomski fakultet

Rezultati očekivani. Nije me iznenadila ni ovolika podrška Rojsu, što ukazuje kako u Hercegovini, unatoč velikim pomacima, još ima političke nezrelosti i zadrtosti koja će vjerujem s novim generacijama sve više i više opadati. Što se tiče izbora, idealno bi rješenje bilo 3 nezavisna intelektualca ispred HNS-a koji će se nakon izbora priklonit onoj strani koja će pokazati najviše razumijevanja i političke volje za poboljšanje položaja Hrvata u BiH. Teško je objasniti našim političim uhljebima kako bi tim potezom barem donekle povratili politički kredibilitet koji su kod svojih birača davno izgubili.

MATEJ HRKAĆ, Pravni fakultet

Anketu smatram u jednu ruku super, jer je većina pokazala da Nino Raspudić, kao najsnažnija intelektualna karika Hrvata u BIH ima zasluženu potporu, dok sam sa druge strane pomalo razočaran drugim mjestom Rojsa. Smatram da su nam takvi ljudi previše štete nanijeli i da bi trebali prestati sa veličanjem malograđana i skorojevića. Što se tiče predstojećih izbora, prezadovoljan sam insinuacijama da će HNS izaći sa nezavisnom listom. Dosta je mehaničkog dizanja ruke u Saboru i raspravljanja o pitanjima koja nas se ne tiču. Zastupnici bi trebali raspravljati o aktualnim i predstojećim problemima Hrvata u BIH. Smatram da će izbori donijeti “ćišćenje” jedne garniture političara i spremiti ih u “zasluženu” mirovinu, dok sam skeptik prema nekoj pomoći prema nama.

DARIO RADIĆ, Fakultet elektrotehnike i računarstva

Ne samo da se HNS-u pruža prilika da se ustoliči kao institucija koja doista brine o hrvatskom nacionalnom interesu namjesto partikularnih stranačkih opcija, nego otvara vrata i nekim sjajnim nestranačkim osobnostima koje bi, za razliku od stotinu puta prežvakanih političara kojih smo se do sita nagledali zadnjih godina, ulogu zastupnika odradile s mnogo entuzijazma i najvišom stručnom kompetencijom. Dodatan besplatan kapital kojeg bi takve osobe sa sobom ponijele u sabor je način na koji bi ih ljudi u samoj Hrvatskoj percipirali. Ne bi to više bili nikakvi HDZ-ovci, nego ljudi slobodna duha koji odgovaraju samo interesima naroda kojega predstavljaju. Glasačka Borg-mašinerija za podizanje ruku se dekonstruira, a animozitet prema onima koji su tu da bi “odlučivali umjesto nas, a za nas” se troši i, nadam se, vremenom sasvim iščezava.

Premda takve ideje zvuče lijepo, iskreno, nemam vjere da će HNS imati dovoljno razuma i sloge da ih provede. Vjerojatan ishod priče sa zastupnicima su stoga opet HDZ-ovci, ovoga puta “naši”. Narodski rečeno, isto sr*nje, drugo pakovanje.

DOMAGOJ LEDIĆ, Filozofski fakultet Mostar (Politologija)

Rezultati ankete su pokazali da je mladima u BiH dozlogrdilo slušati godinama pusta obećanja ovih političara ‘starog kova’ i očekivano većina je svoj glas dala profesoru Nini Raspudiću, mladom i obrazovanom čovjeku, jednom od rijetkih koji se javno bore za prava Hrvata u BiH, a da pri tome ne gleda samo svoju korist i hoće li dograbiti kakvu fotelju… Znamo da su većina anketiranih, mladi ljudi iz BiH, pretežito studenti Sveučilišta u Mostaru i pokazali su da je vrijeme da u vrh politike uđu mladi i obrazovani ljudi koji su jedini u mogućnosti pokrenuti ovu državu, ovu regiju u nekom boljem smjeru.

Studenti su bili pokretači većine revolucija i društvenih promjena u političkoj povijesti Europe i svijeta, pa se takvo što može ponoviti i u BiH. Studenti su prepoznali u profesoru Raspudiću osobu kojoj mogu vjerovati i osobu koja im je najviše srodna, mladog čovjeka. Stoga vrijeme je da se mladi pokrenu i aktivnije uključe u politiku ako žele bolje sutra i sebi i drugima.

Dosta je bilo naših lutaka u Saboru RH koji su po naređenjima svoje stranke glasali ZA i PROTIV nekoga zakona, ne razmišljajući uopće o onome za što su odabrani od Hrvata BiH, a to je da se bore za naša prava i koliko-toliko suprotstave našoj prekograničnoj braći u Hrvatskoj, jer dosta se crnoga reklo u proteklom mandatu o Hrvatima iz BiH u Saboru. Smatram da bi vrjedniji bio jedan zastupnik u Saboru RH tipa prof. Nine Raspudića nego deset ostalih zastupnika koji će biti ograničeni stranačkom pripadnošću. Trebaju nam stoga neovisni ljudi koji mogu govoriti bez ikakva ograničenja i opterećenja, i koji će vjerodostojno zastupati dijasporu i hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

IVAN KRALJEVIĆ, Filozofski fakultet u Mostaru (Politologija)

Anketu provedenu na vašem portalu doista treba uzeti u obzir, budući da se zaista radi o jednom kvalitetnom i reprezentativnom uzorku. Prije svega, hrvatski narod u BiH treba jednom napokon shvatiti da ne treba očekivati ‘brda i doline’ iz Hrvatske. Mi se prvo trebamo među nama razriješiti nekih nedoumica i početi graditi jednu pametnu politiku koja će nas očuvati na ovim prostorima.

Što se tiče samih rezultata ankete i oni su, u jednu ruku, očekivani. Profesor Nino Raspudić, svojim dosadašnjim medijskim i inim nastupima očekivano je na vrhu ove ankete. Profesor, zasigurno, ima kapacitet ponuditi nešto novo na političkoj sceni u Hrvatskoj, međutim problem je želi li se on još uvijek politički aktivirati. Jedan takav intelektualac bi svojim znanjem i pogledom na društvo uvelike mogao donijeti promjene u samoj hrvatskoj politici, a i u odnosu iste prema Hrvatima u BiH.

Od ostalih ponuđenih potencijalnih kandidata, u isti rang bi postavio prof. Milu Lasića. Međutim i kod njega vlada isti “sindrom” kao i kod Raspudića, tj. ni on se vjerojatno ne želi vezati uz aktivno političko djelovanje. Milović, Pehar i Zirdum, bi se također mogli uklopiti u jednu neovisnu listu. Drugo mjesto u anketi koje je pripalo Rojsu me ne iznenađuje. Za njega su uglavnom glasovali mladi ljudi, ali ne zbog njegove kompetentnosti za ovu poziciju, već prije sve ga zbog njegova smisla za humor i zbog nekih dosadašnjih hirova, ispada i izjava. Lošije pozicije aktualnih političara, pokazuju kako mladi napokon razmišljaju o alternativi i sklanjanju ovih, koji su nerijetko radili i na štetu svoga naroda.

Ovi izbori mogu donijeti neke promjene, iako nam je smanjen broj zastupnika u Saboru. Doduše, možda se to i ne osjeti previše, jer su ovi dosadašnji uglavnom bili pijuni u rukama onih vladajućih. Sada kada Hrvatska ulazi u EU zasigurno su potrebni ljudi koji nisu opterećeni prošlošću, stranačkom naređivanju, kao i samom foteljom. Treba napokon netko tko će napokon smoći snage i doista zastupati interesa onih koje će predstavljati, u ovom slučaju Hrvata u BiH. U ovom slučaju jedino rješenje bila bi upravo neovisna lista.

(www.jabuka.tv | S.P)




16 komentara

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.