Vršikanje ili šišanje vinove loze je mjera za postizanje optimalne mikroklime tako da grožđe i lišće budu dovoljno izloženi sunčevim zrakama i da se omogući bolji protok zraka. Kada mladice vinove loze narastu preko zadnjeg para žica i počinju se naginjati prema sredini redova te zasjenjivati grožđe i ometati pravilno izvođenje zaštite loze, vrijeme je za vršikanje.
Mada su u pojedinim područjima Hercegovine vinogradi stradali od plamenjače i tuče, ima lokaliteta na kojima je vinova loza u odličnom stanju i grožđe je u fazi dozrijevanja te vinogradari razmišljaju o provedbi vršikanja ili šišanja vinove loze.
Cilj vršikanja je odstranjivanje nedozrelih vrhova mladica i zaperaka, tako da na svakoj mladici ostane 12-15 listova. Uglavnom se obavlja ručno, a u zadnje vrijeme i strojno. U vinogradima koji su pravilno gnojeni i u kojima postaji sustav natapanja, vršikanje se najčešće provodi dva puta zbog intenzivnog rasta vinove loze.
Vršikanje vinove loze
Na području Hercegovine “mali vinogradari “vršikanje vinove loze provode jedan put i to najčešće sredinom mjeseca kolovoza, nakon blagdana Velike Gospe.
Zašto se provodi vršikanje ili “šišanje” vinove loze?
Vršikanje je potrebno provoditi iz nekoliko razloga: smanjuje se mogućnost pojave bolesti zbog prozračnosti, stvaraju se povoljniji uvjeti osvjetljenja što ubrzava dozrijevanje grožđa. Svako vršikanje odbacivanje je zelene mase za čiji je razvoj i rast trs već utrošio energiju i hranjiva. Nekoliko dana nakon vršikanja, energija i organska materija koju stvaraju listovi ostali nakon vršikanja, uglavnom se troše na pojačani razvoj grozdova, kao i na bolju diferencijaciju pupova u pazušcima listova za narednu godinu. Pravilo za vinsko grožđe je pokušati izvesti vršikanje što kasnije i na što većoj visini. Veća količina listova, doprinijet će i većoj fotosintetskoj aktivnosti i većem nakupljanju šećera.
Popuste provjerite u Sjemenarna agrocentrima
Što je veća količina zdrave lisne mase, za očekivati je i veću količinu nakupljenog šećera.
Vrhovi su glavni potrošači vode i preko njihovih listova ide najveći dio transpiracije vode koja dolazi iz tla putem korijena. Skidanje vrhova može biti pozitivno u sušnoj godini, ali i vrlo riskantno. Ukoliko nakon sušnog ljeta, rano u jesen padne velika količina oborina te ukoliko nema zdravog vršnog lišća sposobnog za transpiraciju, gotovo redovito dolazi do pucanja bobica.
Kada skidati lišće u zoni grožđa?
Skidanje lišća u zoni grožđa započinjemo u fazi šare ili dozrijevanja (ako to učinimo dok je bobica tvrda, postoji opasnost od pojave paleži na grožđu). Lišće treba skidati, kada smo donekle sigurni da neće više biti opasnosti od tuče, a to je obično poslije blagdana Velike Gospe (15. kolovoza) pa do početka rujna mjeseca.
Lišće treba skinuti s jedne i druge strane reda (ako se radi plantažnom vinogradu) do visine zadnjeg grozda. Potrebno je ukloniti najviše pet starih najnižih listova na rozgi na kojoj se nalazi grozd. Nije dobro odstraniti suviše lišća, jer tada je ishranjenost trsa slabija pa se u grožđu neće nakupiti više šećera. Uklanjanje listova provodi se ručno ili pomoću škara.
Puno više informacija o ovoj agrotehničkoj mjeri i njenim efektima možete dobiti od Sjemenarnine Agro Podrške na broj telefona 063/700-700.
(www.jabuka.tv)
Presadnice kupusnjača dostupne u Sjemenarninim Agrocentrima
