Jedu li građani BiH otpatke? Tone hrane uvoze se bez pregleda

Tone hrane koja se uvozi u BiH ne prolaze nikakvu kontrolu. Ta količina dovoljna je da faktor rizika za zdravlje ljudi dovede na točku usijanja.

Nihad Fejzić, dekan Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, u izjavi zaDnevni avaz kazao je da znatne količine mesnih prerađevina i žive stoke nelegalno ulaze u našu zemlju bez ikakvih pregleda.

”Kada duže stoji u zamrzivačima, meso gubi neka svoja svojstva i njegov ukupan kvalitet nije odgovarajući onakvom kakav treba biti. Točno je da je ono što nije pregledano i što ne prati certifikat zemlje izvoznice upitno.

A i svake godine imamo veliki broj trovanja zato što građani konzumiraju meso koje nije pregledano. Zato imamo problema sa zoonotskim bolestima, sve su to oboljenja koja mogu imati smrtonosne posljedice”, kazao je Fejzić.

Činjenica je, tvrdi Fejzić, da meso koje je prošlo službeni sustav kontrole nije sporno za upotrebu. Ističe da je nužno da potrošači provjere porijeklo proizvoda pri kupovini.

On objašnjava i da je BiH veliki uvoznik zamrznutog mesa koje se koristi u preradi, jer domaća proizvodnja nema dovoljne kapacitete da proizvede mesa koliko je potrebno za naše tržište.

”Prema mojim saznanjima, naši propisi nisu detaljno razrađeni u smislu koliko staro zamrznuto meso može biti uvezeno. Kroz akciju “Meso” pojavljuju se podaci o starosti mesa od 30 godina. Kada sam radio u Uredu za veterinarstvo, ne sjećam se da smo imali zahtjeve za uvoz mesa koje je staro po 20 ili 30 godina, kao što se sada pojavljuje”, dodao je Fejzić.

Prema podacima Inspektorata RS, prošle godine zabranjen je promet više od 100.000 kilograma neispravnih sirovina i hrane životinjskog porijekla.

Iz mostarske Službe za inspekcijske poslove, pak, tvrde da hrane sumnjivog kvaliteta i porijekla na mostarskim tržnicama nema.

Karmela Ivanković, veterinarski inspektor, kaže da stalno imaju akcije kontrole i da u posljednje dvije godine nisu ustanovili ništa sporno.

”Na Agromediteranskom zavodu rade se mikrobiološke analize te se provjeravaju mliječne karte kod mliječnih proizvoda. Do sada je sve bilo uredno. Ljudi se, očito, boje visokih kazni, koje se kreću od 430 do više od 1.000 maraka”, kaže Ivanković.

”Nikada ne bih kupila hranu na tržnici. Više vjerujem trgovini. Na pijaci nema ni deklaracije, niti bilo čega. Tko zna odakle je sve to stiglo”, ističe Mostarka Jasmina Knezović.

”Najgore je s mesom. Mislim da u Banja Luci ne postoji mesnica koja prodaje meso domaćeg porijekla. Ne postoji način da kupac dokazati da mu je prodano meso iz Argentine, ako ga je kupio u lokalnoj mesnici”, kaže Stana Savić iz Banja Luke.

(Bljesak.info)




Nema komentara

  • Ako se u razvijenim zemljama gdje su kontrole ogromne može podvaliti konjsko meso pod pod govedinu onda zašto se čuditi kad se kod nas dogodi neka nepravilnost. Kupujte meso kod lokalnih mesnica i sigurno nećete naići na smrznuto meso iz Argentine ili neke druge zemlje. Ako je u mesnici neka vrsta mesa 10KM/kg a u trg. centru 5KM/kg onda normalno da tu nešto nije u redu.

  • Nema tu nista drugog vec zagrnit rukave i svatko tko ima mogucnost neka sam proizvodi,zagrnit rukave i raditi,bez truda i muke nema nauke tako i to

  • Ima i kod nas kvalitete i domaće proizvodnje ali to ima svoju vrijednost koju nažalost mnogi ne mogu platiti. Opet će većina i kad zna da je nepoznato porijeklo posegnuti za jeftinijom robom.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.