Inženjer iz Ljubuškog otkriva što je potrebno kući da izdrži jači potres

Stanovnici Hercegovine uglavnom žive u objektima koji su građeni da podnesu i jače potrese od onog koji je tijekom petka navečer unio nemir u gotovo cijelu regiju te odnio jedan mladi život.

Iako je bila riječ o potresu gotovo jednake jačine onom koji je na samom koncu 2020. godine pogodio Petrinju, šteta nastala tijekom potresa jačine 6,1 s epicentrom u Stocu na objektima u Hercegovini gotovo je beznačajna u odnosu na katastrofu zabilježenu tog kobnog 29. prosinca 2020. godine u Hrvatskoj.

Zvonimir Mikulić, građevinski inženjer iz Ljubuškog, objašnjava zašto je to tako te trebaju li stanovnici Ljubuškog, Gruda, Mostara, Širokog Brijega… strahovati od mogućih posljedica potresa u budućnosti.

Kuću treba graditi po tehničkim propisima i onda nema problema i straha od većih oštećenja. Ljubuški se računa kao 9. zona potresa po MCS ljestvici. Takav je propis i to je dosta sigurno, ističe Mikulić za Večernji list.

Dodaje kako su najbolji, odnosno najsigurniji objekti čije su konstrukcije napravljene od armirano-betonskih zidova, slijede oni objekti koji su zidani opekom te ojačani vertikalnim serklažama od armiranog betona.

Nešto lošije su konstrukcije zidane opekom bez vertikalnog serklaža od armiranog betona. Najlošije su pak one zidane kamenom s vezivom glinom i vapnom, bez AB ploča. To su naše starinske kuće, a takvih je većina i u Petrinji koja je loše prošla, objašnjava Mikulić.

Naglašava kako objekt po propisu mora podnijeti potres da ne doživi štetu nesrazmjerno potresu, a ne da ostane netaknut. To bi bilo preskupo, kaže Mikulić.

Seizmolog otkrio zašto je potres u Hercegovini izazvao manje štete nego petrinjski

Kada je riječ o vječnom pitanju je li sigurnija nova ili stara gradnja, Mikulić naglašava kako je sva novija gradnja kvalitetnija od prethodne.

Od šezdesetih godina se stalno popravljamo i stroži su propisi po pitanju gradnje, navodi ovaj Ljubušak za Večernji list.

Ističe da je prilikom gradnje objekata prevažno držati se propisa i struke.

Znači, tko se drži propisa i struke, dosta je siguran, iako apsolutno nije nikada. Ovisi i o pojedinostima, ljudi znaju, iz neznanja, biti preslobodni i ne ispoštovati sva pravila i propise prilikom gradnje objekta. Važno je znati da uglavnom potres preuzimaju vertikalni nosivi elementi (zidovi i stupovi), dok ploče i grede nose korisne i stalne terete (snijeg, strojevi, uskladišteni materijal i sl.). Ljudi to nerijetko ne shvaćaju pa kažu: “Dobra mi je deka.” Međutim, kod potresa je važno što nosi ploču (deku), zaključio je Mikulić, dodavši da zgradu, kuću, objekt… treba propisno projektirati, propisno izraditi i onda nema bojazni od urušavanja, osim u nekim ekstremnim situacijama.

Inače, u odluci o procjeni ugroženosti područja ŽZH od prirodnih i drugih nesreća koju je donijela Vlada ŽZH krajem prošle godine ovom području Bosne i Hercegovine, kada je riječ o prirodnim nepogodama, najviše prijete upravo potresi.

Kako se navodi u spomenutoj odluci, teritorij Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od seizmički najaktivnijih dijelova Balkanskog poluotoka, koji ulazi u sastav sredozemno-transazijskog seizmičkog pojasa, a područje ove županije prostire se u zonama označenim brojevima 6, 7, 8 i 9 stupnjeva MCS ljestvice.

(www.jabuka.tv)