Hrvatska: Zbog državnih poticaja cijene nekretnina veće i do 20 posto

Prošlogodišnje državne subvencije stambenih kredita bile su jedan od okidača za rast cijena nekretnina. Na pojedinim lokacijama četvorni metri su blizu gornje realne granice. Ako je prijeđu, stvorit će se nekretninski ‘baloni’ kakvi su bili kod nas prije krize.

Na to upozoravaju stručnjaci za nekretnine i apeliraju na državu: “Nemojte ponoviti istu priču s APN-om”.

Pod nekretninskim balonom podrazumijeva se nerealni rast cijena. A kad on pukne, kupcima ostaju veliki krediti, a njihove nekretnine više toliko ne vrijede. Podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je u godinu dana prosječna cijena prodanih novih stanova (bez POS-a) u Zagrebu porasla s 9.679 kuna po kvadratu na 12.098 kuna ili za oko 20 posto.

Lokacija diže cijenu

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Dubravko Ranilović spušta lopticu i kaže da su cijene svih nekretnina na tržištu (i onih koje se nisu prodale) u Zagrebu ipak porasle u prosjeku za oko osam posto, a na razini države za šest posto.

“Statistika je varljiva i cijene se doslovce mijenjaju od ulice do ulice u Zagrebu. U jednoj one rastu, na nekim lokacijama padaju. Ali općenito se pribojavamo pojavljivanja cjenovnog balona, koji nikome ne treba”, upozorio je Ranilović.

Iz Hrvatske poštanske banke potvrđuju da je cijena novih stanova u glavnom gradu oko 2.000 eura po četvornome metru. Za njih ima kupaca jer su kvalitetni, imaju energetske certifikate, koji su sad bitni kupcima. Stanovi se više ne plaćaju prije kopanja temelja. U fazi gradnje daje se samo predujam, a sve se plaća tek kad se dovrše. I potražnje za njima ima. Cijene rastu i na obali, naročito u Splitu i Dubrovniku.

Banke su zadovoljne

“Tamo je sve veći problem preseljavanja stanovništva u okolicu zbog ekstremnog rasta cijena u središtima gradova. Javljaju s specifični problemi jer nedostaju nekretnine za stanovnike i radnike u turizmu”, upozorava Petra Škverin, direktorica društva HPB nekretnine.

Napominje da su cijene u Zagrebu i Splitu na pojedinim lokacijama na rubu realnosti.

“Ali dok potražnja raste, rasti će i cijene”, kaže Škverin. A cijene na obali rastu i zbog stranih kupaca koji na tržištu sudjeluju s više od 15 posto.

 

Mimo obale i glavnoga grada, u ostatku Hrvatske su cijene drastično niže, stagniraju ili čak padaju. Ranilović ističe to čak i u Rijeci te Varaždinu. Čini se da se nekretninski balon stvara u metropoli i na jugu, uz obalu. Mnogi tvrde da su državne subvencije pogurale cijene prema nebu.

“Subvencija mora biti više za nerazvijene krajeve kako bi ljudi tamo ostali te za višečlane obitelji, djecu branitelja, znanstvenike… “, kaže Boro Vujović iz agencije Opereta.

Sugovornik koji je htio ostati anoniman rekao je da su lanjske subvencije bez kriterija, osim “tko prvi, njegova djevojka” pomogle bankama da počiste nekretninske portfelje.

Kamate su još niske

Iz Ministarstva graditeljstva nisu odgovorili kad će krenuti nove subvencije i kako će one izgledati, ali ako se ništa ne promijeni, cijene će opet rasti i svi se boje scenarija da za nekoliko godina nekretnine ponovno ne pojeftine. Tad će zaduženim kupcima ostati prevelike rate za stanove koji neće više toliko vrijediti.

Inače, u bankama su kamate još povoljne. HPB daje kamatu već od tri posto, Splitska od 3,29, PBZ 3,51 posto… Najviša kamata je oko 4,7 posto, a one ovise o tome jesu li fiksne ili ne te o valuti. Kreditiranje je postroženo i zato što se po novom ovršiti smije samo četvrtina prosječne plaće, ne više trećina, piše 24sata.hr.

(www.jabuka.tv) 



4 komentara

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.