HNŽ: Devetero djece oboljelo od velikog kašlja, nijedno nije bilo cjepljeno

”Nijedno od devetero djece koja su u Hercegovačko-neretvanskoj županiji u protekloj godini oboljela od pertusisa (velikog kašlja) nije bilo cijepljenj iako se radi o bolesti koja se može spriječiti cijepljenjem, odnosno o vakcibilno preventabilnoj bolesti”, kazao je u razgovoru za Fenu šef Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo HNŽ dr. Erdin Alajbegović.

Dodao je kako ni sedmero djece koja su u toj županiji protekle godine oboljela od parotitisa (zaušnjaka), također, nije bilo cijepljenjo. Alajbegović je napomenuo kako 2015. i 2016. godine u HNŽ nije zabilježen niti jedan slučaj obolijevanja od navedenih bolesti, kazavši da slučajeve oboljele djece od velikog kašlja i zaušnjaka u 2017. godini dovodi u vezu s trendom pada stope cijepljenja..

On je zamolio sve roditelje da ne podliježu “šarlatanskim činjenicama” o cijepljenju nego da se obrate stručnim i educiranim ljudima za sve činjenice koje ih zanimaju o cjepivima. ”Cjepiva ne predstavljaju zlo nego dobrobit čovječanstvu i nije mi jasno kako netko kao roditelj može biti tako surov prema svome djetetu i reći ‘ja ga neću cijepiti pa nek crkne’, kao da je u pitanju kamen, a ne dijete koje može zaštiti ali ne želi, već ga osuđuje na bolest”, kaže Alajbegović.

Postotak cijepljenje djece u HNŽ zadnjih par godina pao je ispod 80 posto, a, kao što je poznato, da bi došlo do stvaranja kolektivnog imuniteta potrebno je da obuhvat cijepljenih bude oko 95 posto.

”Kontaktirajući službe za pedijatriju po općinama koje su zadužene za sami proces cijepljenja dolazimo do podatka da sve više roditelja odbija cijepiti svoju djecu, a kao jedan od razloga navode brojne članke koje pronalaze na društvenim mrežama ili samom internetu, ne ulazeći u vjerodostojnost navedenih podataka”, kazao je epidemiolog.

Govoreći o stajalištu Svjetske zdravstvene organizacije, naveo je kako se najveći značaj za zdravlje ljudi pripisuje sigurnoj vodoopskrbi, a zatim cijepljenju. Zahvaljujući adekvatnoj cijepljenju, kaže Alajbegović, u svijetu je došlo do iskorjenjivanja velikih boginja, najsmrtonosnije bolesti koja je harala svijetom.

Istaknuo je da protivnici procesa cijepljenja vrlo često navode povezanost autizma i cijepljenja, ne iznoseći dokazane činjenice da je doktor Wakefild, koji je objavio navedenu studiju o povezanosti cijepljenja i autizma, radi iznošenja netočnih podataka ostao bez licence za rad i zabranjeno mu je baviti se ljekarskim poslom.

Druga stvar je, kaže Alajbegović, postojanje nekih vjerskih radikalnih grupa koje su, također, protivnici cijepljenja, a koje ne uzimaju u obzir činjenicu da je cijepljenje  obavezno u zemljama koje se smatraju postojbinama islama ili katoličanstva.

Tako se na primjer, kako je kazao, pri ulasku u Saudijsku Arabiju zahtjeva obavezno cijepljenje protiv meningokoka, dok Italija opet uvodi proces cijepljenja.

”Bez obzira o kakvim se razlozima radi, roditelji koji ne cijepe  svoju djecu izlažu ih opasnostima od oboljevanja od raznih bolesti koje mogu ostaviti dugotrajne posljedice po njihovo zdravlje”, poručio je Alajbegović.

Cijepljenje  predstavlja unošenje uzročnika (mikroba) ili njihovih dijelova u organizam sa ciljem da se izazove reakcija imunog sustava i razvoj otpornosti na te uzročnike, odnosno bolesti.

Otkrićem cjepiva protiv bjesnila (i protiv još nekih zaraznih bolesti), Louis Pasteour je označio početak nove epohe u medicini tako da je borba protiv mnogih zaraznih bolesti, koje su do tada desetkovale stanovništvo, mogla početo.

(Fena)