Haag: U ponedjeljak žalbena rasprava u predmetu bosanskohercegovačke šestorke

Pred žalbenim vijećem Međunarodnoga kaznenoga suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u ponedjeljak u Haagu započinje sedmodnevna rasprava o žalbama koje su na prvostupanjsku presudu podnijela šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata osuđenih za ratne zločine u BiH i o žalbi tužiteljstva.

Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženoga zločinačkoga pothvata. Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnoga stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućega suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993./94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženoga zločinačkoga pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkoga i vojnoga vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana.

Cilj toga udruženoga zločinačkoga pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskoga entiteta u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovno ostvarilo ujedinjenje hrvatskoga naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom.

Obrane šestorice Hrvata u žalbama su tražile da se zbog pogrešnih zaključaka u presudi o postojanju udruženoga zločinačkoga pothvata te o sudjelovanju šestorke u tom pothvatu njihovi branjenici oslobode ili da se predmet vrati na ponovno suđenje. Alternativno tražili su značajno smanjenje izrečenih kazni.

Haško tužiteljstvo u žalbi na prvostupanjsku presudu zatražilo je da ih se proglasi krivima i po drugim oblicima odgovornosti prema kojima je to propustilo učiniti raspravno vijeće te da se izreknu “značajno veće” zatvorske kazne. Tužiteljstvo je poručilo da je raspravno vijeće počinilo pravnu pogrešku izricanjem “očigledno nedostatne kazne optuženima” te nije “na odgovarajući način procijenilo težinu zločina za koje su optuženi osuđeni kao i njihovu ulogu u njima”.

Tužiteljstvo je navelo da je raspravno vijeće u presudi počinilo više pogrešaka, među kojima su i propuštanje donošenja osuđujuće presude po zapovjednoj odgovornosti te po trećem i najširem obliku udruženoga zločinačkoga pothvata prema kojem postoji odgovornost i za zločine koji su bili predvidiva posljedica provođenja ciljeva udruženoga zločinačkoga pothvata.

Tijekom žalbenoga postupka Hrvatska je zatražila da se u svojstvu “prijatelja suda” uključi u postupak s obzirom na to da su prvostupanjskom presudom najviši hrvatski dužnosnici – bivši predsjednik Franjo Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak i bivši načelnik glavnoga stožera HV-a general Janko Bobetko proglašeni sudionicima udruženoga zločinačkoga pothvata u svrhu etničkoga čišćenja dijelova BiH.

Hrvatska je u svom podnesku navela da je prvostupanjsko vijeće 2013. u presudi utvrdilo da su tri preminula najviša hrvatska dužnosnika bili članovi udruženoga zločinačkoga pothvata te su smislili i proveli navodni zajednički zločinački cilj promjene etničkoga sastava teritorija koji je trebao ući u sastav hrvatske republike Herceg-Bosne tako što su navodno naređivali i koordinirali događaje na terenu kako bi počinili zločine koji su bili rezultat plana trajnoga uklanjanja muslimanskoga stanovništva s područja Herceg-Bosne.

Hrvatska je ocijenila da vijeće u presudi napisanoj na više od dvije tisuće stranica nije ponudilo nijedan dokaz koji bi podupro zaključak da su Tuđman, Šušak i Bobetko te zločine počinili ili namjeravali da se oni počine kao i da je takvim zaključkom da su bili članovi udruženoga zločinačkoga pothvata vijeće prekršilo europsku konvenciju o ljudskim pravima jer je tako dovelo u pitanje presumpciju nevinosti preminulih hrvatskih dužnosnika.

Haški suci odbili su taj zahtjev Hrvatske.

Tijekom sedmodnevne rasprave obrane šestorice Hrvata dobile su svaka po jedan dan i tužiteljstvo jedan dan. Na kraju žalbene rasprave odvojeno je po deset minuta za svakoga od šestorice Hrvata ukoliko odaberu osobno se obratiti žalbenome vijeću.

Pravomoćna presuda žalbenoga vijeća kojim predsjeda sudac Carmel Agius očekuje se koncem godine.

(Hina)




10 komentara

  • Žalosno da su prepušteni sami sebi bez ikakve pomoći i potpore!!
    Pogotovo Brada čovjek ima 3 fakulteta i sve je radio po vojnom zakonu i običaju ratovanja! jebem te Čoviću!

  • šta im vrjedi kad izadju kad je život prošao ovoliko godina u pritvoru za mene ovo nije sud ovo su zločinci što ih drže ovoliko

  • A vi ih još i branite????.Pa većinu ovih treba vratiti u BiH i osuditi na doživotnu robiju za sve one krađe što su vam napravili.Pogledajte kako im djeca žive a vi skupljajte novac za kartu prema Njemačkoj.

  • Boze dragi prosvjetli one u Hagu ,pustite nevine ljude njihovim obiteljima .
    Svoje branili nisu nikakav zlocin napravili .
    Sretno u obrani i povratku kuci!

  • Di smo hrvati ovoh sest smo mi

    njihova osuda je i nasa i to zaivijek. Jesu li to srbi i muslimani nevini?
    Mi svoje heroje ne postujemo . Kad prodjose dani ponosa i slave????? E MOJ NARODE [email protected] IMA NAS JOS STO NE SPAVAMO! JA DOMOVINU IMAM TEK U SRCU JE NOSIM.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.