Grijanje ne poskupljuje: Stanari brojnih zgrada mogu odahnuti

Neočekivano topla jesen donijela je velike uštede glede sezone grijanja. No, pad temperature posljednjih nekoliko dana grijanje je ponovno vratio među teme o kojima se najviše priča.

Iako najveći broj bh. građana domove grije na drva i ugljen, što mnogi još uvijek smatraju najpovoljnijim rješenjem, dio njih koristi usluge centralnog – gradskog grijanja, piše Večernji list BiH.

Ekološki prih‹vatljivo

Budući da u trima posavskim općinama nema organiziranoga sustava gradskog grijanja, većina žitelja za ogrjev koristi upravo drva i ugljen. Tako se velik broj Posavljaka pobrinuo za ovosezonske zalihe, po kućanstvu oko 15 m2. Drvo se uglavnom kupuje ljeti kad je cijena niža i do 50 KM, no oni koji to tek sada rade, mogu ga kupiti po cijeni od 65 do 75 KM za metar, a ugljen od 130 do 180 KM. S modernizacijom su u Posavinu stigle i peći na pelet pa se jedan broj građana i tako grije. Grijanje na plin također je opcija za grijanje jednog broja građana. Posljednja je opcija, ujedno i najskuplja – električna energija.

Uz ugradnju klima-uređaja, kupnju električnih radijatora… velika je stavka kućnog proračuna koja se može kretati mjesečno i do 500 KM, ovisno o kvadraturi grijanja. I Žepčaci koriste različite načine grijanja. Kada je riječ o cijenama gradskog grijanja na području općine, ostale su jednake prošlogodišnjim.

Budući da smo lani donijeli odluku o povećanju cijena, ove godine smo zadržali iste, bez obzira što je cijena ugljena viša nego lani, kazao nam je Mirko Šumić, direktor JP “Komunalno” Žepče.

Dodao je da usluge gradskog grijanja koristi 300 kućanstava, i to uglavnom stambenih zgrada, koji za grijanje izdvajaju 2,50 KM po četvornom metru, dok korisnici poslovnih prostora, kojih je 100, izdvajaju po 4,68 KM plus PDV. U Kiseljaku je ideja o gradskom grijanju tek u povojima. Intenciju da preraste u gradsku toplanu ima tvrtka Kiga investment koja toplinskom energijom opskrbljuje nekoliko stambenih i poslovnih zgrada.

Usluge nude i institucijama. Hoće li ih i kada prihvatiti, ovisi o cijeni grijanja koja je skuplja jer u Kiga investmentu koriste ekološki prihvatljiv pelet čija cijena na tržištu raste te su, sukladno tomu, prisiljeni i na povećanje cijena grijanja. Drugi energent koji se najčešće koristi u objektima koji imaju sustav grijanja je ugljen. To Kiseljačani itekako osjete jer ugljen onečišćuje zrak i okoliš.

Zastarjeli kapaciteti

Prema riječima rukovoditelja Borivoja Kovača iz poduzeća ESCO ECO ENERGIJA d.o.o., koje proizvodi i distribuira energiju isključivo iz obnovljivih izvora, cijena grijanja u Livnu je na razini lanjske i u ovoj godini nije planirano poskupljenje. Ona za sve korisnike iznosi 98,20 feninga po MWh plus PDV.

Iako je Mostar nekada imao gradske toplane, one već godinama nisu u funkciji, a kako stvari stoje, teško će ikada ponovno proraditi. Budući da su mostarske toplane godinama bile u stečaju, Vrhovni sud FBiH donio je presudu da imovina ne pripada stečajnom dužniku već građanima i da građani zgrada njima raspolažu. Doznaje se da toplane nisu isplative, a razlozi su toplija klima te zastarjeli kapaciteti koji bi iziskivali višemilijunska ulaganja.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj: