Rumunji su u subotu počeli glasovati na referendumu o ustavnoj zabrani homoseksualnog braka koju podržavaju vladajući socijaldemokrati (PSD).
Devetnaest milijuna birača u zemlji ima priliku do nedjelje navečer odobriti promjenu definicije braka kako bi se samo “muškarac i žena” mogli vjenčati, a ne više “supružnici”, kako sada stoji u temeljnom zakonu.
Socijaldemokratska većina odlučila je ostaviti birališta otvorena dva dana nadajući se što većem broju glasača na referendumu čija je glavna nepoznanica stopa sudjelovanja. Prag od 30 posto upisanih birača mora biti dosegnut za valjanost referenduma.
Budući da su se protivnici glasovanja odlučili na bojkot, pobjeda “da” je zajamčena, s rezultatom koji bi mogao dosegnuti 90 posto glasova, po ispitivanju Instituta CURS objavljenom u petak.
Slab odaziv predstavljao bi neuspjeh za socijaldemokrate koji su se tijekom kampanje svrstali na stranu Pravoslavne crkve. Referendum proizlazi iz “građanske inicijative”, bliske Crkvi, koja je prikupila tri milijuna potpisa u tu svrhu.
Moje pravoslavno obrazovanje, moje tradicionalno obrazovanje tjeraju me na “da”, na taj način vidim kontinuitet ovog naroda, nedavno je izjavio šef PSD-a Liviu Dragnea.
Nakon kampanje koja je slavila vrijednosti obitelji, PSD računa mobilizirati ruralnu i konzervativnu Rumunjsku, srž njegova biračkog tijela.
Vrativši se na vlast krajem 2016. stranka prolazi kroz teško razdoblje, optužena da želi oslabjeti borbu protiv korupcije i kontrolirati pravosuđe koje je optužilo nemali broj njezinih zastupnika.
Rezultati referenduma očekuju se u ponedjeljak a istog se dana Liviu Dragnea mora pojaviti pred sudom u aferi lažnih radnih mjesta zbog koje je dobio tri i pol godine strogog zatvora u prvostupanjskoj presudi.
Europa podijeljena u pogledu prava homoseksualaca
Rumunjski referendum o zabrani istospolnih brakova, koji se održava u subotu i nedjelju, ilustrira razliku između većine zemalja istočne Europe, koje su konzervativnije, i onih na zapadu kontinenta gdje je homoseksualnost građansko pravo.
Nizozemska je u travnju 2001. postala prva zemlja na svijetu koja je legalizirala istospolne brakove.
Od tada je to učinilo još 15 europskih zemalja: Belgija, Španjolska, Norveška, Švedska, Portugal, Island, Danska, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo (osim Sjeverne Irske koja priznaje samo “građansko partnerstvo”), Luksemburg, Irska, Finska, Njemačka, Malta te Austrija, koja mora dopustiti istospolne brakove najkasnije 2019. zbog odluke Ustavnoga suda.
U nekoliko tih zemalja priznavanju istospolnih brakova prethodila je istospolna građanska zajednica, koja podrazumijeva manja prava, a pionir je bila Danska 1989.
Građanska zajednica jedini je zakonsko priznati status takvim parovima u Mađarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Grčkoj, na Cipru, u Švicarskoj i Italiji.
Češka, doduše, planira unijeti istospolne brakove u svoje građansko pravo i mogla bi tako postati prva postkomunistička zemlja koja će to učiniti.
Hrvati i Slovenci odbacili su referendumskim putem da se istospolna građanska zajednica izjednači s brakom.
Poput Rumunjske, većina istočnoeuropskih zemalja (Litva, Latvija, Poljska, Slovačka i Bugarska) ne dopuštaju niti istospolne zajednice niti brakove.
Estonija je u listopadu 2014. postala prva bivša sovjetska republika koja je ponudila mogućnost sklapanja građanske zajednice.
U Rusiji, homoseksualnost se smatralo kaznenim djelom do 1993. i mentalnom bolešću do 1999. U toj se zemlji “homoseksualna propaganda” među maloljetnicima kažnjava novčanim kaznama ili zatvorom.
Na zapadu, nekoliko europskih zemalja odobrava istospolnim parovima usvajanje djece ako su u braku ili su sklopili građansku zajednicu: Nizozemska (od 2001.), Danska, Švedska, Španjolska, Belgija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Malta i Austrija.
Druge, poput Finske i Slovenije dopuštaju istospolnim parovima jedino usvajanje djece njihovog partnera.
Potpomognuta oplodnja dopuštena je lezbijskim parovima u Belgiji, Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Španjolskoj, Austriji i nordijskim zemljama. Tu mogućnost razmatra i Francuska.
Većina europskih zemalja zabranjuje surogat majčinstvo. Ono je dopušteno, pod uvjetom da se surogat majkama za to ne plaća, u Belgiji, Nizozemskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Grčka je s druge strane 2014. dopustila surogat majčinstvo uz naknadu.
U ostatku svijeta, istospolni parovi mogu se vjenčati u Kanadi (2005.) i SAD-u (2015.), kao i u četiri latinoameričke zemlje, ali, uz neke iznimke, ne smiju u Africi niti u Aziji.
(Hina)
