Dužnička stvarnost: Slavoncima pod hipotekom kuće, Dalmatincima apartmani

Do kraja studenoga, do kada su prema jučerašnjim podacima “datumirane” javne dražbe za 82 slavonsko-baranjske nekretnine u privatnom vlasništvu i 23 vezane uz stečajne postupke, na bubanj će po cijeloj Slavoniji više od 50 kuća i stanova, piše Glas Slavonije.

Ovrhe na oranice, voćnjake, šume, poslovne prostore… – tek malobrojne, a za koje se sve donedavno pogledom na Očevidnik činilo da su u većem broju od stambenih objekata, a kako bi se potonji zaštitili od tereta ovrha i, naposljetku, mučnih deložacija ljudi iz svojih domova.

Masovnost kuća na bubnju ponovno podsjeća na našu dužničku stvarnost, na za mnoge neotplative kredite, na vojsku od 330.000 blokiranih, pa pod blokadom i njenim dugom većim od 32 milijarde kuna stenje milijun građana, četvrtina Hrvatske. U Osječko-baranjskoj županiji od 21 nekretnine pod ovrhom, plus još i devet dražbi za nekretnine iz stečaja, čak je 12 kuća i stanova.

U Vukovarsko-srijemskoj na bubanj ide 38 nekretnina (tri iz stečaja), a čak njih 17 kuće su i stanovi.

– Nakupilo se, na dražbe izlazi nova tranša ovršenih kuća i stanova – kaže đakovački trgovac nekretninama Vlado Rechner.

Na dražbe (i dalje) izlazi toliko stambenih i drugih objekata da su banke postale pasivne “agencije za prometovanje nekretninama”.

Uz redovnu prodaju na tržištu, a koja zbog nerazmjera ponude i višestruko nadmašujuće potražnje ionako već ide otežano, tu su i kuće s bubnja, pa je na djelu pravi “nekretninski čep”. Potvrđuje to i Rechner, i kaže da je u redovnoj prodaji samo u Đakovštini i do 200 kuća.

 

Banke i običaji

Zašto hipoteka na kuću, zašto ne zaštititi krov nad glavom zalogom na neku drugu nekretninu? Dugogodišnji đakovački stečajni upravitelj Zdravko Grubeša kaže kako banka odlučuje o tome što će uzeti u zalog, ali i da je ovdje na površinu izbio i naš odnos prema nekretninama, suprotan onom na Zapadu.

– Mi svi u prosjeku imamo nekretninu, kuću ili stan, a na Zapadu je to praksa bogatih. Prosječan građanin ondje cijeli život provede u najmu, a što je nama životni neuspjeh. Tu i jest kvaka oko poreza na nekretnine – kaže Grubeša.

– Dakle, kuće, stan, manje-više imamo svi, no ne i (mnogo) zemlje i druge nekretnine pa da to damo u zalog i da eventualno krov nad glavom zaštitimo od ovrhe. Intencija banke je višestruko osiguranje za dani kredit, čak i 5 : 1. Pokušava se zaštiti na sve načine, a tražitelj kredita, kasnije ovršenik – njemu se u trenutku uzimanja kredita žuri, hitno mu je, žurno daje pod hipoteku kuću, stan… Tek kasnije nastupa otrežnjenje.

A pri bančinom stavljanju hipoteke na takvu nekretninu – nema tu neke zlonamjere. Imate samo rizike; banka ima svoj posao koji se zasniva na procjeni rizika. Kada dajete kredit, snosite određeni rizik. Kaže se – kada banka daje kredit – to postaje njen problem, a ne vaš, iako se vama tako ne čini.

A cilj je svakog kreditnog odbora da se zaštiti, da se može opravdati svome vlasniku zašto je nekome dao kredit i kako ga je, a time i samoga sebe, osigurao.

Nema tu nekog plana, namjere ili zlonamjere; to je dogovor, to najčešće potencira tražitelj kredita, o bančinom osiguranju ne razmišlja u situaciji dok kredit ne mora vraćati. A dug je dug, mora se vratiti. Nije ovrhovoditelj nečiju kuću pod hipotekom uzeo na prijevaru, nego zbog duga – kaže Grubeša.

 

Kamatni režim

U Požeškoj županiji datumirane su četiri dražbe, u sve četiri ovršene su kuće, a i u Virovitičkoj županiji sve što je datumirano za dražbe odnosi se na kuće.

U Brodskoj na bubanj do kraja studenoga ide 30 nekretnina, od čega deset iz stečaja, što znači da su gotovo sve preostale, njih 19, kuće i stanovi.

No, u Dalmaciji su, kaže šibenski stečajni upravitelj Ivan Rude, drugačije prilike.

– Ovdje ljudi daju apartmane, vrijedne poslovne prostore i tako štite kuće. Banke su svjesne nekretninskog balona koji se zbog nevraćanja kredita stvorio, no tako teorijski bar štite svoju aktivu; ne mogu naplatiti dug, ali imaju imovinu.

Tko će to pokupovati kada se narod iseljava?! Događa nam se ozbiljan socijalno-ekonomski poremećaj. Pojava masovnog duga govori da nešto nije u redu sa sustavom. Kamatni režim enormno je visok u odnosu na druge zemlje pa je otplativost kredita često unaprijed osuđena na propast – kaže Rude, i podsjeća kako i pri prodaji hipoteke, ako ona nije dovoljna, preostali dug ostaje, a što mnogi zaboravljaju.

(www.jabuka.tv)

1 komentar

Komentiraj: