Drenjina (lat. Cornus mas) raste u gotovo cijelom svijetu, ali najbolje uspijeva na području srednje i jugoistočne Europe i u jugozapadnoj Aziji.
Može se pronaći na suvim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih hrastovih šuma.
Drijen je listopadni grm ili manje drvo koje može narasti najviše do osam metara. Krošnja je gusta i zaobljena, a listovi su ovalni s izvučenim vrhovima. Cvjeta u veljači i ožujku, a sazrijeva od srpnja do listopada.
Plodovi, poznati i pod nazivima drenjule i drenjine, su tamnocrvene boje, dužine 14 do 16 mm, a u sredini ploda je košpica.
U ljekovite svrhe možete koristiti gotovo sve dijelove drijena – koru, list, cvijet, plod. Plodovi se beru čim počnu dobijati crvenu boju i suše se na toplom mjestu.
Ljekovita svojstva drijena
Vrijednost drenjina i njegova ljekovita svojstva prepoznati su još u antičko doba. Tome svjedoče sačuvani zapisi iz Grčke, Rima i Persije koji kažu da se drijen koristio za ublažavanje bolova te za brži oporavak bolesnika.
U prvom vijeku drijen spominje i grčki doktor Dioskorid, autor opsežnog djela “O ljekovitim tvarima”, koje je služilo doktorima i botaničarima sve do renesanse.
Sadrži veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i izuzetno mnogo vitamina C. U njemu ima dvostruko više askorbinske kiseline nego u naranči.
Plodovi se jedu u svježem stanju, zamrzavaju se, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok. Međutim, usprkos tome što se zna da je ovo šumsko voće ukusno, hranljivo i zdravo, u narodu se ne koristi dovoljno.
U Francuskoj i Italiji od drijena masovno prave vino i žele, a nedozrele plodove konzerviraju u slanoj vodi kao masline. U Njemačkoj ga kuhaju sa šećerom i sirćetom, dodaju jelima od tijesta i krompira.
U Rusiji prave ukusne supe i koriste ga kao začin za specijalitete od mesa i ribe. Ovi narodi su istinski poštovatelji tradicionalne medicine i dobro znaju ljekovita svojstva drenjina.
Svaki njegov dio je ljekovit – plod, list, kora, cvijet, svježe i osušene košpice. Djelotvoran je u liječenju grla, malokrvnosti, ospica, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, za brže zacjeljivanje rana.
Ruski znanstvenici su ustanovili da kora stabla i listovi drijena posjeduju antimikrobiološko svojstvo. Mesnati dio ploda i ulje iz sjemenki mogu se koristiti za regeneraciju kože i sluzokože.
Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih plodova pomažu kod proljeva i drugih oboljenja organa za probavnog sustava. Ukoliko se uz poremećaj rada crijeva i proljeva javi i groznica, preporučuje se čaj od kore ove biljke.
Koristi se kao narodni lijek koji pomaže kod brojnih tegoba, a najpoznatiji je kao prirodno sredstvo koje pomaže kod:
– bolesti grla,
– bolesti bubrega,
– slabokrvnosti,
– proljeva,
– groznice,
– rana,
– hemeroida,
– menstrualnih bolova,
– povišenog šećera,
– viška vode u organizmu,
– oslabljenog imuniteta,
– tinitusa.
Plodovi drijena jedu se svježi, smrznuti ili sušeni. A od njega se mogu praviti sokovi, čajevi, tinkture i likeri. Čajevi se takođe mogu pripremati i od kore, cvijeta ili listova drijena.
Čaj od drijena
Koru, plodove, cvjetove ili listove drijena osušite na suhom i toplom mjestu. Kuhajte pet do deset grama osušene kore, plodova, cvjetova ili listova pet minuta u dva decilitra vode.
Nakon što čaj odstoji 20 minuta, procijedite ga i odmah popijte. Preporučuje se piti jednu šoljicu nezaslađenog čaja tri puta dnevno.
Čaj mogu piti i djeca. Ako vaše dijete ima proljev ili lakše crijevne tegobe, skuhajte mu blaži čaj od drenjina za ublažavanje probavnih tegoba i brži oporavak od bolesti, prenose Nezavisne.
Čaj od drenjina pomaže kod:
– crijevnih tegoba,
– groznice,
– bolesti grla,
– slabokrvnosti,
– slabog imuniteta,
– čišćenja organizma.
Sok od drijena
Postoje različiti načini pripreme soka od drenjina, ali preporučuje se da pravite sok bez šećera i umjetnih zaslađivača. Za prirodan sok od drenjina potreban je blender ili gaza kako biste protisnuli plodove i dobili sok.
Potrebni sastojci su kilogram zrelih plodova, 1,5 litara vode i jedan limun. Da biste plodove mogli samljeti u blenderu, prvo ih očistite od košpica. Ili možete jednostavno protisnuti plodove kroz sito i gazu. Dobijenoj smjesi dodajte vodu i ocijeđeni limun, te sve promiješajte.
Po želji sok zasladite medom ili stevijom. Sok je idealan kao lagano osvježenje, ali i za podizanje energije i jačanje imuniteta.
Sok od drijena pomaže kod:
– čišćenja organizma,
– izbacivanja viška vode iz tijela,
– slabokrvnosti,
– bolesti crijeva,
– snižavanja temperature,
– oporavka organizma od proljeva ili povraćanja,
– jačanja imuniteta,
– groznice.
(www.jabuka.tv)
