Europska unija učinila je još jedan korak prema modernizaciji financijskoga sustava. Odbor za ekonomska i monetarna pitanja Europskog parlamenta usvojio je ovoga tjedna stajalište o paketu jedinstvene valute koji postavlja temelje za uvođenje digitalnog eura.
Nova elektronička valuta, koju će izdavati Europska središnja banka (ECB), građanima i tvrtkama trebala bi ponuditi privatan, siguran i inovativan način plaćanja, istodobno smanjujući ovisnost o pružateljima platnih usluga izvan Europske unije, stoji u usvojenom stajalištu EP-a.
Online i offline
Digitalni euro funkcionirat će u online i offline okruženju, što znači da će se izvanmrežna plaćanja provoditi izravno preko lokalnih uređaja za pohranu podataka. To će učiniti digitalni euro u potpunosti ekvivalentnim korištenju fizičke gotovine. U praksi bi to značilo da gubitak uređaja znači i trajni gubitak pohranjenog digitalnog novca (kao da ste izgubili novčanik), jer povrat sredstava u tom slučaju neće biti moguć.
U sam dizajn digitalnog eura ugrađena su stroga načela privatnosti. Korištenjem naprednih tehnologija, poput dokaza s nultim znanjem (“zero-knowledge proofs”), transakcije će se moći verificirati bez izlaganja osobnih podataka korisnika. ECB neće imati pristup identifikacijskim podacima građana, a osobni podaci obrađivat će se samo u mjeri koja je nužna za funkcioniranje sustava. Što se tiče distribucije, digitalni euro moći će nuditi svi pružatelji platnih usluga u EU, uključujući banke, institucije za elektronički novac, pošte te regulirane pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom.
Status jednak gotovini
Većina poduzeća bit će obvezna prihvatiti digitalni euro kao sredstvo plaćanja. Iznimke će vrijediti za samozaposlene osobe te mala i mikro poduzeća koja inače ne prihvaćaju ostale oblike digitalnog plaćanja. Privremeno odbijanje prihvaćanja bit će dopušteno pod posebnim uvjetima, primjerice tijekom nestanka električne energije. Nova pravila omogućit će korištenje digitalnog eura i posjetiteljima, turistima te, u određenim slučajevima, osobama koje žive izvan eurozone. Usvojeni dokument obvezuje države članice eurozone da osiguraju dostupnost fizičke gotovine i pripreme planove za slučajeve prekida digitalnog plaćanja.
Trgovcima će biti zabranjeno postavljanje znakova koji u potpunosti zabranjuju gotovinu ili ugovaranje takvih uvjeta u standardnim ugovorima. Države će morati redovito provjeravati dostupnost papirnatog i kovanog novca, obraćajući posebnu pozornost na ranjive skupine kao što su starije osobe, pojedinci s niskim primanjima te građani koji nemaju otvorene bankovne račune.
Ovime se, očito, nastoji odgovoriti na kritike o pretjeranoj “digitalizaciji” financijskih transakcija i negodovanja mnogih građana zbog straha od “praćenja” ili centraliziranog upravljanja njihovim financijama. Ljubitelji gotovine i “anonimnog” plaćanja i dalje će moći nositi novčanice i kovanice, koje će im na prodajnim mjestima morati biti prihvaćene.
Osnovne usluge besplatne za građane
Osnovne usluge, poput otvaranja računa, držanja i upravljanja sredstvima te dobivanja barem jednog platnog instrumenta, bit će potpuno besplatne za građane.
Pružatelji usluga moći će naplaćivati dodatne usluge, no bit će im zabranjeno uvođenje kazni za neaktivnost računa ili uvjetovanje usluga paketima. Naknade za trgovce i posrednike bit će ograničene, dok će offline transakcije biti potpuno oslobođene bilo kakvih naknada.
Važno je napomenuti i da digitalni euro korisnicima neće donositi nikakve kamate, niti će na njega postojati zatezne kamatne stope. Kako bi se očuvala stabilnost financijskog sustava, postojat će gornja granica iznosa digitalnih eura koje pojedinac može držati. Europski zastupnici predlažu da taj limit utvrđuje Europska komisija na temelju preporuka ECB-a, uz reviziju svake dvije godine. Poduzećima neće biti dopušteno držanje digitalnih eura, osim u svrhu akumuliranja dolaznih uplata na najviše 24 sata piše Bug.hr.
Digitalni euro sve bliže: EU želi smanjiti ovisnost o američkim platnim sustavima
Pripreme za uvođenje
Prije službenog lansiranja, ECB mora dovršiti pravilnik, izgraditi infrastrukturu, provesti pilot testiranja u stvarnom vremenu te riješiti pitanja odgovornosti, s posebnim naglaskom na rizike dvostruke potrošnje u offline modu, stoji u stajalištu Europskog parlamenta.
Nakon službenog odobrenja uslijedit će razdoblje uvođenja od najmanje 24 mjeseca, kako bi se banke, trgovci i korisnici stigli pripremiti. Sve usvojeno sada ide na usvajanje na plenarnoj sjednici Parlamenta, a kasnije će se o tome pregovarati s Vijećem. Očekuje se da bi proces uvođenja trebao biti završen do ili tijekom 2029. godine.
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
