Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić poručila je da podrška Južnoj interkonekciji nije upitna, ali da Naša stranka traži jasna jamstva da se ovaj projekt neće vezivati uz političke ciljeve u BiH.
Ukoliko se investicijski projekti Sjedinjenih Američkih Država, koji su naravno njihov geostrateški i geopolitički interes, budu vezivali uz bilo kakve destruktivne politike u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu, podrška Naše stranke bit će uskraćena, odnosno bit će uvjetovana jasnim stavovima američke administracije kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, rekla je Ćudić.
Podsjetila je da su nakon sastanaka u Veleposlanstvu SAD-a u Sarajevu tražena jamstva da projekt neće biti politički uvjetovan.
Tražili smo jamstva da se projekt neće vezivati uz političke ciljeve unutar Bosne i Hercegovine, niti aktere ili političko profitiranje pojedinih, posebno destruktivnih aktera u Bosni i Hercegovini. Tada smo čuli od američke administracije da to neće biti slučaj, ali bojim se da više nemamo to jamstvo da to nije slučaj, kazala je.
Transakcijski model
Ćudić tvrdi da nova američka administracija funkcionira prema “transakcijskom modelu”.
Uvjerila sam se u ono što sada već svi znamo, da ova administracija funkcionira na jednom transakcijskom modelu i da je taj model ipak postao porozan za određene političke utjecaje iz Bosne i Hercegovine, rekla je.
Dodala je da se to, prema njezinu mišljenju, ne događa samo putem novca.
Ali ne samo putem novca, već ja bih rekla jedne podložnosti, nažalost, pojedinih dijelova ove američke administracije, jednom pogledu na svijet koji, usudila bih se reći, ima elemente islamofobije i promišljanja o Zapadnom Balkanu kroz prizmu toga, navela je Ćudić.
OHR i državna imovina
Govoreći o narednim koracima, kazala je da bi ratifikacija međunarodnog sporazuma s Hrvatskom i potpisivanje sporazuma između Vlade FBiH i investitora trebali biti odgođeni.
Mislim da prije nego što pristupimo, ponavljam, ratifikaciji međunarodnog sporazuma s Hrvatskom u Parlamentu Bosne i Hercegovine, koji je neophodan korak, koji mnogi ne znaju, dakle sporazum je potpisan, ali nije ratificiran, on ne može biti implementiran bez ratifikacije u državnom Parlamentu Bosne i Hercegovine, kao i drugi korak koji se tiče potpisivanja neizravnog sporazuma između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i investitora, mislim da trebaju biti odgođeni u onom kapacitetu dok ne vidimo jasnu sliku procesa izbora visokog predstavnika i pitanja državne imovine, odnosno jasnog stava o pitanju državne imovine, jer su to poluge kojima može biti osiguran državni interes Bosne i Hercegovine, rekla je.
Naglasila je da projekt, prema njezinu mišljenju, nije stao.
Projekt apsolutno nije stao i on je jedan kontinuitet američkog geopolitičkog interesa na Zapadnom Balkanu i čitavoj Europi, koji se naravno tiče plasiranja tekućeg plina i u tom kontekstu ni na koji način ne mislim da je on stao, kazala je.
Ćudić je navela i da su se ranije spominjali mogući datumi potpisivanja.
Određene su ideje bile da se potpisivanje dogodi 9. ili 19. lipnja, jasno je da su ti datumi iza nas, na tekstu samog sporazuma uvelike se radi u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, rekla je.
Upozorila je da bi paralelni proces izbora visokog predstavnika mogao otvoriti dodatna pitanja.
Zamislite da smo potpisali taj ugovor 9. ili 19. lipnja, 30. lipnja bude izabran visoki predstavnik, recimo, koji ima podršku američke administracije, koji povlači ili ne povlači odluke prethodnog visokog predstavnika, koje naravno imaju izravan utjecaj i na izbore u Bosni i Hercegovini, i onda se postavlja pitanje potencijalnog nametanja određenog modela državne imovine, rekla je Ćudić.
E vi sad meni recite koji su naši mehanizmi da tu zaštitimo interes Bosne i Hercegovine, dodala je.
Zračna luka Mostar
Govoreći o Mostaru, Ćudić je rekla da je odluka Gradskog vijeća o Zračnoj luci Mostar prošla “ispod radara”, prenosi N1info.ba.
Nešto što je promaknulo javnosti i prošlo, rekla bih, itekako ispod radara, jest da je Gradsko vijeće u Mostaru, koje je navodno blokirano od strane SDA, odnosno Kluba Bošnjaka u Gradskom vijeću, prekinulo blokadu i sastalo se kako bi izglasalo stavljanje Mostarske zračne luke pod koncesiju upravo investitoru o kojem ovdje govorimo za Južnu interkonekciju, navela je.
Dakle, kad se male ruke slože, sve se može, dodala je.
Partnerstvo sa SAD-om
Ćudić je poručila da partnerstvo sa SAD-om vidi kroz zajedničke interese.
Partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama gledam kroz pronalazak presjeka skupa zajedničkih interesa. Dakle, gdje se preklapaju bosanskohercegovački interes i američki interes i mislim da je taj presjek skupa moguće naći, rekla je.
Ali taj presjek skupa neće se naći potpuno nekritičkim okom i servilnošću, dodala je.
Na kraju je istaknula da podrška Južnoj interkonekciji nije sporna, ali da je sporno pod kojim uvjetima se projekt nastavlja.
Nije upitno strateško pozicioniranje Bosne i Hercegovine i podrška Južnoj interkonekciji. Pitanje je pod koju cijenu i s kojim političkim teretima dolazi projekt, i dok to ne raspakiramo i ne vidimo, mislim da bi nam apsolutno zajednički stav trebao biti da se ne pristupa tom procesu, zaključila je Ćudić.
(www.jabuka.tv | Foto: N1 TV)
Nama Hrvatima ne treba plin ,mi.ga mozemo dobiti i iz Hrvatske Ti onda trazi drugi nacin dotave plina ako vam ne treba plin po bosni