Poljoprivrednici će reći da zime i nije bilo jer ovo što nas je pogodilo u prvoj polovini veljače premalo je da bi se moglo zaključiti kako je najhladnije razdoblje učinilo svoje.
Na polovini smo veljače i već se naveliko prave planovi za poljoprivrednu sezonu i proljeće 2023. godine. Iako smo svjesni da će prodora zime još biti i da hladnoća nije rekla svoje posljednje riječi, jasno je da će s duljim danima i izgledi za zimske nepogode biti sve manji, piše Večernji list BiH.
Strah me je ožujka i travnja. Pretprošle godine je padao snijeg u travnju, ali kako mi brzo zaboravljamo, onda malo tko o tome vodi računa. Sva godišnja doba su se pomjerila barem za mjesec dana, tako da će zime još biti, samo se nadamo da neće biti nekih ekstremnih temperatura i da ono što odradimo u ožujku i travnju neće nastradati, priča proizvođač iz Županije Zapadnohercegovačke.
Međutim, s vremenskim ekstremima bh. poljoprivrednici su se znali izboriti tijekom povijesti, ali što učiniti sa skupom sjetvom? Prošlogodišnja je bila najskuplja u povijesti i mnogi koji su proizvodili za prodaju odustali su jer je jednostavno postalo neisplativo.
Međutim, ove bi se godine mogle donijeti drukčije odluke, pa i početi vraćati se poljoprivredi u ozbiljnijoj mjeri. Jer cijene gnojiva na svjetskoj razini padaju, a prodajna cijena voća, povrća i biljaka mogla bi ostati na ranijim razinama.
Prošle godine su veće količine novca otišle na gnojivo i sjeme te, kada se sve zbrojilo i oduzelo, proizvodnja za prodaju postala je neisplativa jer ni tadašnji, početni rast cijena ne bi pomogao. Sada su cijene već ozbiljnije te, ako dođe do pada cijena svega što je potrebno za proizvodnju, možemo očekivati i povratak poljoprivredi, ali i sjetvu te sadnju za vlastite potrebe. Iako je kriza u BiH ogromna, mnogi su se odselili, pa se postavlja pitanje kome u ovakvim uvjetima proizvoditi, ističe sugovornik s početka teksta.
Cijene gnojiva padaju u svijetu, a isto se događa u Europi. Primjerice, u njemačkim uvoznim lukama od studenoga 2021. godine cijene uree, kalcijeva amonijeva nitrata (KAN) i fosfornog gnojiva prošle su turbulencije na tržištu i sada su gotovo iste, piše Agrarheute.
Agroklub ističe kako je zanimljivo da su ondje za kalijeva gnojiva cijene ostale nepromijenjene, ali su pale na svjetskom tržištu.
Cijene dušičnih gnojiva su padale i posljednjih deset dana kupnja je ograničena, a manja je i cijena prirodnog plina u Europi, što je smanjilo troškove proizvodnje. Trend pada bilježe i cijene fosfata u sjevernoj Africi, dok su za dijamonijev fosfat (DAP) u Americi i Europi blago porasle.
U Njemačkoj KAN stoji 585 eura po toni, što je 30 eura manje nego sredinom prosinca i oko 100 eura po toni manje nego u studenome, što je najniže od studenoga 2021.
Cijene uree su sredinom siječnja bile 640 €/t, što je 130 eura manje nego početkom prosinca i 190 eura manje nego početkom studenoga. Otopina amonijeva nitrata uree (AHL) pala je na manje od 590 €/t, gotovo 70 eura manje nego početkom prosinca.
Njemački farmeri za Korn-Kali (kalijevo gnojivo premium kvalitete) trenutačno moraju platiti 580 eura po toni, što je 10 eura više nego na početku prosinca, ali više i nego u studenome. Diamonijev fosfat DAP stajao je 790 eura po toni. To je gotovo 10 eura manje nego u prosincu i oko 105 eura manje nego početkom studenoga navodi se u izvješću Agrokluba.
Bloombergov indeks cijena gnojiva u Sjevernoj Americi prošli je tjedan došao na 673 dolara (620,96 eura) po toni. To je najniža razina od lipnja 2021., ističe se.
Pad troškova mogao bi ohrabriti poljoprivrednike da ponovno počnu primjenjivati više gnojiva, potičući proizvodnju, što će pomoći da se smanje troškovi hrane za potrošače koji su također pogođeni povijesnom inflacijom, naglasio je Aleksis Maksvel, Bloombergov analitičar.
(www.jabuka.tv)
