U ožujku ove godine, prema službenim podacima, prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.260 KM, što je nominalan rast za četiri posto, a realno je veća za 3,6 posto u odnosu na veljaču ove godine.
U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna neto plaća nominalno je viša za 15,4 posto, a realno viša za 4,7 posto. Na službenom Twitter profilu World of Statistics objavljen je popis država koje su imale najveće povećanje plaća od prosinca prošle godine.
Na drugom mjestu ove liste našla se Bosna i Hercegovina, koja je zabilježila rast od 14,86 posto, dok se ispod nas nalaze Portugal, Bjelorusija, Rumunjska, Poljska… Prvo mjesto zauzela je susjedna Srbija, piše Večernji list.
Rast plaća
Ekonomski analitičar i zastupnik u federalnom Parlamentu Admir Čavalić kazao je za Faktor kako su ovi pokazatelji zasluga inflacije i činjenice da imamo relativno niske plaće u usporedbi s ostatkom Europe.
Što to konkretno znači? Nominalno, građani imaju veće plaće, prešlo se iznos od 1.000 maraka prosjeka, ali u realnom smislu oni su vjerojatno siromašniji u usporedbi s nekoliko godina unatrag, odnosno s raspoloživim financijama mogu manje kupiti. Možda su puniji novčanici, ali se manje može kupiti tim novčanicama, objašnjava Čavalić.
Kako kaže, ne može se očekivati drastičniji rast plaća u BiH u predstojećem razdoblju, osim ako se ne poduzmu ekonomske reforme u smislu smanjivanja opterećenja na rad, što bi moglo povećati neto primanja radnika.
Wage growth (from Dec 2022):
🇷🇸 Serbia: 15.2%
🇧🇦 Bosnia and Herzegovina: 14.86%
🇵🇹 Portugal: 14.2%
🇧🇾 Belarus: 13.2%
🇷🇴 Romania: 13%
🇵🇱 Poland: 12.6%
🇭🇷 Croatia: 11.8%
🇸🇮 Slovenia: 10.66%
🇧🇪 Belgium: 10.2%
🇪🇪 Estonia: 9.2%
🇦🇷 Argentina: 7.88%
🇺🇸 USA: 7.04%
🇨🇾 Cyprus: 5.9%
🇬🇧 UK:…— World of Statistics (@stats_feed) May 17, 2023
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća u ožujku prošle godine iznosila je 1.092 KM. Najviše prosječne neto plaće ove godine u BiH su imali zaposleni u djelatnosti informacija i komunikacija – 1.827 KM, u djelatnosti proizvodnje i opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom – 1.811 te financijskoj i djelatnosti osiguranja – 1.772 KM.
Najniža prosječna neto plaća u ožujku 2023. isplaćena je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane – 814 KM. Niske prosječne plaće bile su i u građevinarstvu – 918 KM, trgovini na veliko i malo – 975, u prerađivačkoj industriji – 995 KM.
Za godinu dana prosječna plaća u ugostiteljstvu porasla je za 93 KM, trgovini 124, a u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu za 132 KM. Prosječna plaća u djelatnosti informacija i komunikacija za godinu dana porasla je za 243 KM, u djelatnosti proizvodnje i opskrbe strujom 162, u financijskoj i djelatnosti osiguranja za 126 KM. Za više od 200 KM porasle su prosječne neto plaće u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, javnoj upravi, obrazovanju, djelatnosti socijalne i zdravstvene zaštite. Od ožujka lani do ožujka ove godine najviše je porasla prosječna neto plaća u djelatnosti vađenja rude i kamena, za 270 KM, a najmanje u djelatnosti poslovanja s nekretninama – 77 KM.
Preživjeti mjesec
Unatoč rastu plaća, građani žive sve teže. Iznos potrošačke košarice, koja je gotovo 3.000 KM, to potvrđuje. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za ožujak 2020. godine iznosila je 2235,72 KM, a za ožujak 2023. godine iznosi 2.892 KM. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u BiH u ožujku 2020. godine iznosila je 950 KM.
Dakle, u odnosu na ožujak 2020. godine, mjesec kad se pojavila pandemija koronavirusa i nakon čega je uslijedila inflacija, prosječna plaća veća je za 310 KM, a troškovi života porasli su za 656,28 KM. Dakle, statistički podatak da smo imali najveći rast plaća u postocima u realnom životu malo nam znači. Za preživjeti mjesec nedostaje nam sve više novca, zaključuje Večernjak.
(www.jabuka.tv)
Pusti ti to, kolika je pocetna osnovica placa u svim zemljama… u BiH s 500 KM podignes na 700 i imaš rast od 30% a opet placa za qrc…
Kako raste placa, kada nema dobre ekonomije i nedostaje domace radne snage?
Valjda te “place” dolaze izvanka od kriminalne organizacije EU, ali i globalisticko-imperialisticke tvorevine imenom SAD, da porobe BiH.
SAD samo što nije propala, pogledaj oko sebe kakvi proizvodi , trgovine i sve ostalo vladaju kod nas i u svijetu i bit ce ti jasno koja je zemlja ta koja drma svijetom, stari su to davno znali jer su vec iskusili tko je švabo.
Znaci uhljebima dobro a privatnom sektoru katastrofa.
U Sirokom Brijegu se firme bore sa radnicima da iz Feala ne pridu raditi u Emerus jer traze 70 ljudi pa zato su radnici Feala potpisivali nepovoljne ugovore
Džaba im se borit.Šamrko je izgubio tlo pod nogama.
12,10,nek oboji idu gdje ima radnika za bojenje.
Ceka se bonus onda nastaje egzodus…via Emerus.
Feal mi je najnejasnija firma na svijetu.Njihova politika prema radnicima ostala ista kao prije 20 godina a vrijeme se promjenilo a kad ostanes bez radnika tu nema firme vise jer ti ostaje losa kvaliteta radne snage.Umjesto da prate koji su ljudi kvalitetni i posteni i da se bore da njih zadrže oni primaju upitnu radnu snagu od svake boje.