Alarmantne prognoze UN-a: Do 2050. godine, broj stanovnika u Hrvatskoj pasti će ispod 3,5 milijuna

Za 33 godine, 2050., Hrvatska će imati 728.000 stanovnika manje nego sada, a broj hrvatskoga stanovništva do kraja stoljeća mogao bi se smanjiti za čak 1,67 milijuna! Alarmantne su to prognoze Ujedinjenih naroda, koji u svojoj najnovijoj publikaciji o demografiji daju procjene kretanja stanovništva u svijetu.

Prema UN-ovim podacima, Hrvatska sada ima 4,189.000 stanovnika. Demografske projekcije stručnjaka UN-a pokazuju da će se broj stanovnika naše zemlje već 2030. smanjiti na 3,896.000, a sredinu stoljeća dočekat ćemo s 3,461.000 stanovnika, što znači da će do 2050. broj stanovnika Hrvatske pasti ispod 3,5 milijuna. To znači da će se broj stanovnika Hrvatske u odnosu na ovu godinu smanjiti za 17,4 posto.

Posljednji čas

Hrvatska prema tome ulazi u krug europskih zemalja kojima prijeti pravi demografski kolaps. Naime, pad broja stanovnika do 2050. prijetnja je za 51 zemlju svijeta, no samo njih 10 suočava se, pokazuje UN-ovo izvješće, s prijetnjom pada broja stanovnika za više od 15 posto. Osim Hrvatske, u taj krug ulaze Bugarska, Latvija, Litva, Poljska, Moldova, Rumunjska, Srbija i Ukrajina, kao i Američki Djevičanski Otoci, prekomorski posjed SAD-a.

Još su mračnije prognoze za kraj stoljeća. Projekcije UN-a, naime, pokazuju da bi Hrvatska 2100. mogla imati samo 2,518.000 stanovnika. Ili gotovo 40 posto manje nego sada!

“To je, na žalost, naša realnost. Projekcije UN-a treba shvatiti kao upozorenje da je krajnji trenutak da se kreira prava demografska politika, koju danas nemamo”, upozorava demograf Anđelko Akrap.

Fali radne snage

Akrap upozorava i kako su projekcije UN-a možda čak i povoljnije od stvarnoga stanja na terenu. Naime, Hrvatska sada, ističe Akrap, nema oko 4,2 milijuna stanovnika, kako stoji u UN-ovu izvješću, već je ta brojka znatno manja i iznosi, prema njegovim procjenama, 4,050.000. No, dodaje, još više zabrinjava dobna struktura u kojoj je sve veći udio starijih ljudi, a sve manje onih koji su u radnoj dobi, posebno mladih.

Negativni demografski trendovi, dodatno potaknuti sve većim iseljavanjem stanovništva, znak su za uzbunu. Oni će, upozoravaju ekonomisti, imati negativne posljedice na gospodarstvo u cjelini, a posebno na održivost mirovinskoga i zdravstvenoga sustava, kakve danas imamo.

Dugoročne posljedice su još negativnije. Osim nedostatka radne snage, koji će dovesti do većega rasta plaća od produktivnosti i pada konkurentnosti, posljedice smanjivanja broja stanovnika bit će i manja štednja, kao i manja potrošnja. Sve bi to u konačnici moglo dovesti i do manjih ulaganja i izvoza te sporijega gospodarskoga rasta”, napominje Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.

Izlaz iz takve situacije Šantić vidi u kreiranju demografskih mjera koje će poticati ljude da ostanu u Hrvatskoj, zatim u većoj fleksibilnosti tržišta rada, koje će omogućiti brže i jednostavnije zapošljavanje, posebno mladih, ali i u uvozu radne snage, do čega će, kaže, prije ili kasnije doći.

“Negativni demografski trendovi već sada ograničavaju oporavak gospodarstva. Nedostatak radne snage osjeća se u nizu djelatnosti, posebno u građevinarstvu i u turizmu”, zaključuje Šantić.

(www.jabuka.tv)

2 komentara

Komentiraj: