Javno saslušanje u BiH otvorilo je ozbiljna pitanja o akreditaciji privatnih fakulteta, kontroli visokog obrazovanja i tome tko obrazuje buduće liječnike.
Slučaj Europskog sveučilišta Kallos ponovno je otvorio raspravu o kvaliteti visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, mogućim sukobima interesa i ulozi institucija u postupcima akreditacije visokoškolskih ustanova.
Na javnom saslušanju posebno se govorilo o tome tko zapravo kontrolira rad fakulteta u BiH, tko izdaje dozvole za rad i na koji se način provjerava ispunjavaju li visokoškolske ustanove potrebne uvjete za obrazovanje studenata, osobito u području medicine.
Agencija tvrdi da ne izdaje dozvole ni akreditacije
Direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete u BiH Enes Hašić poručio je kako ta institucija ne izdaje dozvole za rad, ne registrira subjekte i ne izdaje akreditacije visokoškolskim ustanovama.
Agencija sudjeluje u postupcima akreditacije na način da, na prijedlog jedne od 12 obrazovnih vlasti, imenuje povjerenstvo za akreditaciju. Prije toga Agencija zajedno s nadležnim vlastima bira stručnjake za akreditaciju, rekao je Hašić.
Time je, kako je istaknuto na saslušanju, otvoreno pitanje odgovornosti različitih obrazovnih razina i institucija koje sudjeluju u procesu kontrole rada fakulteta.
Pitanje etike i mogućeg sukoba interesa
Tijekom saslušanja postavljeno je i pitanje može li vlasnik privatnog sveučilišta istodobno biti član upravnog odbora institucije koja na određeni način sudjeluje u postupcima akreditacije visokoškolskih ustanova.
Na to je upozorio zastupnik Jasmin Emrić.
Je li etično da vlasnik sveučilišta bude u Upravnom odboru institucije koja sudjeluje na neki način u postupku akreditacije visokoškolskih ustanova?, upitao je Emrić.
Odgovora na to pitanje nije bilo, iako je na saslušanju bio i Nedeljko Stanković, član Upravnog odbora Agencije i vlasnik Europskog sveučilišta Kallos.
Kallos u središtu pozornosti
Upravo je slučaj Kallos otvorio niz pitanja o djelovanju privatnih fakulteta, dobivanju i gubitku dozvola za rad te ispunjavanju prostornih, kadrovskih i stručnih uvjeta za obavljanje obrazovne djelatnosti.
Stanković je, s druge strane, branio kapacitete ove ustanove, posebno kada je riječ o području medicine.
U medicinu sam uložio milijun i sedamsto pedeset tisuća eura svojih novaca i moja medicina, moje prostorije, moje laboratorije opremljenije su od Tuzlanskog medicinskog fakulteta i od Sarajevskog, i u čitavoj regiji bivše Jugoslavije, ustvrdio je Stanković.
Zabrinutost zbog medicinskih studijskih programa
Posebnu zabrinutost izazvala je informacija da spomenuto sveučilište nema licence za pojedine studijske programe iz područja medicine, biomedicine i zdravstva.
Na saslušanju je pritom poručeno kako Kallos nije jedini slučaj koji izaziva zabrinutost u sustavu visokog obrazovanja.
Emrić je upozorio i na velik broj izdanih diploma na visokoškolskim ustanovama u Brčko distriktu.
Ovdje piše da je izdano više od 10 tisuća diploma na visokoškolskim ustanovama Brčko distrikta. To je ogroman znanstveni potencijal, ako je to znanje, ali ako nije, mi smo u ozbiljnom problemu. Bojim se budućnosti svih nas, pogotovo ako uzmemo u obzir da su to medicinski i tehnički fakulteti, rekao je Emrić.
Upozorenja na profit i koruptivne veze
Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović upozorio je kako se obrazovanje ne smije svesti na zaradu, politički utjecaj i trgovinu uslugama.
Beskrupuloznost onih koji kroz obrazovanje žele ostvariti veliki profit, ne mareći kako pružiti znanje mladim ljudima u ovoj zemlji, jedan je od primjera koji pokazuje gdje se mi kao obrazovni sustav nalazimo, poručio je Borenović.
Dodao je kako je, prema njegovu mišljenju, riječ o sustavu međusobnih pogodovanja.
Potpuno je jasno da se ovdje radi o konceptu: ja tebi katedru, doktorat, ti meni dozvolu za rad. To je jedna uvezana financijsko-koruptivna kombinacija, istaknuo je Borenović.
Cijeli slučaj otvorio je pitanje političkog utjecaja, sukoba interesa i nadzora nad akreditacijom privatnih fakulteta u BiH.
O ovoj temi trebalo bi se govoriti i na sljedećem javnom saslušanju, najavljenom za 2. lipnja. Epilog problema koji se tiče cijelog društva još nije na vidiku, piše N1.
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
