Iako bi djetinjstvo trebalo biti razdoblje podrške i sigurnosti, mnogi su odrastali uz zanemarivanje koje ostavlja dugotrajne posljedice.
Emocionalno zanemarivanje smatra se oblikom traume koji može utjecati na mentalno, fizičko i emocionalno zdravlje.
Ako se netko kao dijete često osjećao zanemareno, moguće je da se danas suočava s nizom gotovo svakodnevnih frustracija koje utječu na odnose i opće blagostanje.
1. Teško izražavate emocije
Osobe koje su kao djeca bile zanemarene često nisu imale priliku naučiti kako otvoreno izražavati svoje osjećaje.
Njihove emocije mogle su biti umanjivane ili ignorirane, zbog čega razvijaju poteškoće u komunikaciji s drugima. U odrasloj dobi to može biti izrazito frustrirajuće jer ne znaju kako jasno reći što osjećaju.
2. Borite se s niskim samopouzdanjem
Osjećaj nevidljivosti u djetinjstvu često dovodi do problema sa samopouzdanjem. Ako emocionalne potrebe nisu bile zadovoljene, osobe teško razvijaju vjeru u sebe.
Zbog toga se često kritiziraju i teško prihvaćaju vlastitu vrijednost.
3. Bojite se napuštanja
Odrastanje uz osjećaj zanemarenosti može dovesti do snažnog straha od napuštanja. Kao odrasli mogu postati pretjerano vezani uz druge ili stalno očekivati najgore ishode.
Kada stalno stavljaju tuđe potrebe ispred vlastitih, to je često znak da prošla iskustva i dalje utječu na njihovo ponašanje.
4. Skloni ste perfekcionizmu
Nedostatak podrške i stalna kritika u djetinjstvu mogu dovesti do perfekcionizma.
Kao odrasli razvijaju strah od pogrešaka i teže savršenstvu kako bi izbjegli negativne reakcije. Takav pritisak često dovodi do osjećaja preopterećenosti.
5. Teško postavljate granice
Ako su kao djeca pokušavali postaviti granice, ali su bili ignorirani ili kažnjavani, u odrasloj dobi teško izražavaju svoje potrebe.
Zbog toga često dopuštaju drugima da prelaze njihove granice, što rezultira nezadovoljstvom u odnosima i osjećajem iscrpljenosti.
6. Imate problema s povjerenjem
Osobe koje su bile emocionalno zanemarene često teško vjeruju drugima. Ako su naučile oslanjati se samo na sebe, teško razvijaju bliske odnose, što otežava stvaranje dubokih i stabilnih veza u odrasloj dobi.
7. Razvijate nezdrave načine suočavanja
Bez podrške u djetinjstvu mnogi nisu naučili zdravo upravljati emocijama.
Kao odrasli mogu razviti nezdrave navike ili rizična ponašanja kako bi se nosili sa stresom. Ponekad se pretjerano posvećuju poslu ili drugim aktivnostima kako bi potisnuli osjećaje.
8. Imate poteškoće s bliskošću
Nedostatak nježnosti i fizičke bliskosti u djetinjstvu može utjecati na sposobnost stvaranja intimnih odnosa.
Kao odrasli mogu imati poteškoće u izražavanju ljubavi ili osjećati nelagodu u bliskim odnosima, što može dovesti do udaljavanja partnera.
9. Skloni ste samosabotaži
Ponašanja kojima osobe same sebi štete često imaju korijen u ranijim iskustvima. Ako je osoba u djetinjstvu bila stalno kritizirana ili zanemarena, može internalizirati ta uvjerenja.
Trauma može dovesti do nesigurnosti i straha od odbacivanja, što povećava vjerojatnost samosabotaže u karijeri i odnosima.
10. Pretjerano sve objašnjavate
Osjećaj da ih drugi ne razumiju može dovesti do potrebe da sve stalno dodatno objašnjavaju.
Kao odrasli žele izbjeći pogrešno tumačenje pa ulaze u detalje više nego što je potrebno. Takav obrazac može biti iscrpljujući i otežati komunikaciju.
11. Očekujete razočaranje
Ako su njihove potrebe u djetinjstvu bile ignorirane, u odrasloj dobi mogu razviti očekivanje da će stvari krenuti loše.
To nije uvijek svjesna misao, već suptilan osjećaj da se ne mogu osloniti na druge, što može ograničiti sposobnost doživljavanja radosti i bliskosti, prenosi Index.hr.
(www.jabuka.tv | Foto: Unsplash)
