Istraživači s Tehničkog sveučilišta (TU Wien) u Beču razvili su s tehnološkom kompanijom Cerabyte najmanji QR kod ikada proizveden, koji je uspješno očitan i službenoupisan u Guinnessovu knjigu rekorda.
Novi rekorder ima površinu od svega 1,98 kvadratnih mikrometara, što znači da je manji od većine bakterija, a zanimljivo je da je čak 37 posto manji od prethodnog svjetskog rekordera.
Rekord je potvrđen uz prisustvo svjedoka, a nezavisnu verifikaciju izvršio je Sveučilište u Beču. Posebnu ulogu u projektu odigrao je i USTEM – Centar za elektronsku mikroskopiju pri TU Wien, gdje je obavljeno očitavanje koda.
Profesor Paul Mayrhofer s Instituta za nauku i tehnologiju materijala pri TU Wien objasnio je da mikrometarske strukture danas nisu rijetkost, pa čak je moguće manipulirati i pojedinačnim atomima.
Kaže da problem nastaje kada strukture treba učiniti stabilnim i dugoročno čitljivim. Atomi se s vremenom pomjeraju, praznine se popunjavaju, a informacije nestaju, te je „austrijski tim razvio je izuzetno mali, ali stabilan i višestruko čitljiv QR kod“.
Ključ uspjeha leži u materijalu. Znanstvenici su koristili tanke keramičke filmove, kakvi se inače primjenjuju u zaštitnim premazima za visokoperformansne alate i koji podnose ekstremne uvjete.
QR kod je ugraviran fokusiranim ionskim zrakama u tanki sloj keramike, a svaka “točka” koda ima samo 49 nanometara, deset puta manje od valne duljine vidljive svjetlosti. Kod je golim okom nevidljiv, ali se precizno očitava elektronskim mikroskopom.
U vremenu kada podatkovni centri troše ogromne količine energije i povećavaju emisiju CO₂, ova tehnologija otvara vrata klimatski prihvatljivijoj budućnosti digitalne pohrane.
Potencijal je impresivan: na površini A4 stranice moglo bi se pohraniti više od 2 terabajta podataka. Za razliku od klasičnih medija, keramički zapisi ne zahtijevaju energiju i mogu trajati stoljećima, pa čak i tisućljećima.
Istraživači planiraju testirati nove materijale, povećati brzinu upisa i omogućiti industrijsku primjenu keramičkih memorijskih sustava, čime bi dugoročno pohranjivanje podataka postalo praktično i ekološki prihvatljivo, priopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.
(Fena)
