Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg ove se godine izložbom “Svjetlost Širokog Brijega” uključuje u obilježavanje hrvatske Noći muzeja, u sklopu koje će biti predstavljeno stvaralaštvo fra Mirka Ćosića, Sofije Naletilić Penavuše i Zvonimira Perke.
Otvorenje izložbe održat će se u petak, 30. siječnja, u vremenu od 19 do 23 sata.
Izložba iz galerijskog fundusa, pripremljena povodom ovogodišnje slobodne teme Noći muzeja, donosi izbor djela lokalnih umjetnika koji su ostavili snažan i trajan trag u kulturnoj i umjetničkoj povijesti Širokog Brijega i šire hercegovačke regije.
U tom će kontekstu biti prikazano stvaralaštvo fra Mirka Ćosića, Sofije Naletilić Penavuše i Zvonimira Perke, kao autora čije stvaralaštvo čini jezgru umjetničkog identiteta hercegovačkog podneblja.
Podsjetimo, uz tematsku izložbu “Svjetlost Širokog Brijega”, posjetiteljima će tijekom večeri biti otvoreni i stalni likovni postav Franjevačkog muzeja i galerije, kao i muzejska riznica. Izložba ostaje otvorena do 3. ožujka 2026. godine.
Penavušina izložba u Zagrebu
Jedno od središnjih mjesta izložbe “Svjetlost Širokog Brijega” pripada Sofiji Naletilić Penavuši, samoukoj kiparici čiji je rad ostavio snažan trag u hercegovačkoj i hrvatskoj naivi.
Njezin umjetnički put, započet u zreloj životnoj dobi, obilježen je osebujnim izrazom i prepoznatljivim oblikovanjem drvenih skulptura.
Digitalni arhiv Široki Brijeg u četvrtak je objavio plakat njezine izložbe održane 1985. godine u zagrebačkoj Galeriji Forum, s popratnim tekstom novinara i likovnog kritičara Josipa Škunce, objavljenim u Vjesnikovoj rubrici “Kasno proljeće” 21. kolovoza 1985. godine.
Tekst Josipa Škunce u nastavku prenosimo u cijelosti:
“Uz skulpture Sofije Naletilić Penavuše u Zagrebu
Na sceni naivne skulpture u nas Sofija Naletilić (1913), s nadimkom Penavuša koji je izveden iz njena djevojačkog prezimena Penavić, prisutna je od 1982, od izložbe u Galeriji “Schira” u Zagrebu. Ako od tada još nije dobila samostalnu izložbu u Galeriji primitivne umjetnosti, to gore po tu ustanovu. Stigla je, međutim, do Galerije “Forum”. Pa ako Primitiva nije zabilježila poen u kritičkom lansiranju novog imena, “Forum” je učinio presedan.
Prvi put u prostoru te ugledne zagrebačke galerije izlaže naivac. S punim pravom, dakako. Kako to često biva u polju istinskoga naivnog stvaralaštva, i ova hercegovačka domaćica, rođena u Mokrom, rođena je za umjetnost u zreloj životnoj dobi, u kasnom proljeću. Moglo bi se reći slučajno, da nije posrijedi – a i to se uklapa u sliku formacije naivca – osjećajni udarac koji izaziva reakciju. U slučaju Penavuše to je gubitak jednog sina, 1977. godine, kad ona počinje tesati prve kipove. Najprije “Kokoš”, da pomogne unuku u domaćoj zadaći za likovni odgoj, a potom, kako sama kaže: “… ja sam nekako dobila volju za taj posao i potpuno mu se pridala”.
Sofija Naletilić nije pohađala školu. Naučila je čitati i pisati sama, sa deset godina. Živi u Oklajima kraj Lištice. Razumije se da nije primila ni umjetničku poduku. Posljednjih godina, ohrabrena podrškom znalaca stvorila je nekoliko stotina drvenih kipova, a možda i više od tisuću, kako sama misli. Da se javila u neko drugo doba, može biti da ne bi tako brzo ušla u žarište suvremenoga kiparstva.
Tekst Josipa Škunce u rubrici “Kasno proljeće”. Foto: Digitalni arhiv Široki Brijeg
Penavuša je, nehotice, dočekala senzibilnost osamdesetih kao najsretniji trenutak za objavu svojih lavova, jazavaca, pataka, majmuna, kitova, kornjača, nekih junaka narodne pjesme, nekih svetaca. Ona je po vokaciji animalist, ali animalist s nesvjesnom popudbinom šarenih egzota.
Njena je forma jednostavna i zbita, no to više raskošna u koloriranoj epidermi kipa. I upravo po tome bojanju, koje je samoniklo u shematizmu razdiobe, u izboru piktularnih odnosa te u jakosti isijavanja primitivne, izravne snage, ona i jest zanimljiva današnjoj publici – kao nosilac iskonskih uzbuđenja okolišom i mašte nekih srednjovjekovnih putopisaca”.
Neprocjenjiva umjetnost čuvene “Babe Penavuše” izložena u Širokom Brijegu
Dokument kao podsjetnik
Plakat izložbe iz srpnja 1985. godine, autora Ive Stančina, tiskan u FG Atelieru Centra za kulturu i informacije Zagreb, danas se čuva u arhivu Kulturno informativnog centra Zagreb.
Kao vizualni dokument važnog trenutka svjedoči o ulasku Sofije Naletilić Penavuše u širi kulturni prostor i potvrđuje njezino mjesto u povijesti hrvatske i hercegovačke naive.
Izložba “Svjetlost Širokog Brijega” tako, uz suvremeni muzejski program, ponovno otvara prostor sjećanja na umjetnike čiji su rad i život trajno obilježili kulturni identitet ovoga kraja.
(www.jabuka.tv)
Dobra moja susjeda,sjećanje i sad postoji na njen bistri um i nadarenost.
Kao dijete se sjecam Penavuse, mnogo puta proveo u njenoj kuci i prostoriji di je radila.
A dosta puta bi mi dala kakvu kornjacu ili kokos.
I dan danas puna kuca njenih radova iako se dosta toga poklonilo drugima.
Cudo od zene
Kapa do poda, pokoj duši Sofiji
Tako je šefice
Postovanje svima navedenim,ali dajte vec jednom predstavite radove Gospodina Ike Jurilja covik u medijskoj blokadi otidite pa vidite sta covik radi koji Umjetnik koji radovi u drvetu, nas domaci covik tako blizu na tako nevidljiv.
Da je bogdo vise takvih Zena u Sirokom