Najmanje zadužena država u regiji je BiH

Bosna i Hercegovina umjereno je zadužena zemlja, što doprinosi njezinoj fiskalnoj snazi i omogućava joj da, i uz ograničeni pristup vanjskom financiranju, može računati na daljnju financijsku podršku međunarodnih financijskih institucija, navodi se, među ostalim, u obrazloženju ocjene kreditnog rejtinga, piše Večernji list BiH.

Umjereno zadužena

Naime, nedavno je Međunarodna agencija za ocjenu državnog kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service potvrdila kreditni rejting BiH -B3 sa stabilnim izgledima, uz eksplicitnu ocjenu da je “država umjereno zadužena”.

Prema podacima o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31. prosinca 2015. godine, vanjski dug BiH, zaključno s krajem prošle godine, iznosi 8,4 milijarde KM, a unutarnji dug oko 3,5 mlrd. KM, tako da ukupna zaduženost BiH iznosi 11,9 milijardi KM.

Javni dug države BiH, vanjski i unutarnji, trenutačno iznosi tek trećinu bruto domaćeg proizvoda. U usporedbi s državama bivše Jugoslavije, BiH je i u apsolutnom i u relativnom smislu najmanje zadužena država. Primjerice, javni dug Srbije premašio je 25 milijardi eura, (74 posto BDP-a), što će reći da je Srbija po glavi stanovnika dvostruko zaduženija od BiH. Još bolje stoji u usporedbi s Hrvatskom čiji je javni dug skoro tri puta veći od javnog duga BiH.

Stanje u Europi

Mjereno po glavi stanovnika, BiH spada u skupinu najmanje zaduženih država u jugoistočnoj Europi. Najzaduženija je Grčka, čiji javni vanjski dug premašuje 175 posto bruto domaćeg proizvoda, dok vanjski dug BiH iznosi svega 33 posto bruto domaćeg proizvoda. Po ovom kriteriju, Grčka je skoro šest puta zaduženija od BiH. No, visina javnog duga i njegov udio u BDP-u samo su jedan fragment cijele slike. Da bi se cijela slika izoštrila, potrebno je pogledati strukturu javnog duga, uvjete pod kojim je nastao i rokove dospijeća. U tom pogledu, BiH stoji neusporedivo bolje i od Srbije i od Hrvatske. Naime, 83 posto javnog duga BiH čine dugoročni krediti s izrazito niskom kamatom od 0,8 do 1,7 posto. Riječ je uglavnom o povoljnim kreditima Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a, koje će BiH vraćati tijekom idućih 20 i više godina.

Nasuprot tome, Hrvatska, a osobito Srbija, suočavaju se s izrazito nepovoljnom strukturom javnog duga, u kojem dominira novac prikupljen emisijom vrijednosnih papira s rokom otplate od 3 do 5 godina i visokom kamatom u rasponu od 5 do 6,5%. To znači da Srbija dvostruko veći kredit mora vratiti u tri puta kraćem roku.

(Večernji list)

Komentiraj: