Arapović: Federalni zastupnici ne smiju zaboraviti tko ih je izabrao

“Bosni i Hercegovini je bitno upotrijebiti modele fiskalnog federalizma koji su na snazi u Njemačkoj, Švicarskoj i Belgiji”, kazao je u razgovoru za Bljesak.info Vedran Arapović, predsjednik Udruge Vrisak.

Vaša udruga već neko vrijeme u javnosti potiče otvaranje rasprave i izmjenu modela raspodjele javnih prihoda. Za one koji se prvi put susreću s ovom problematikom, možete li napraviti kratak uvod?

Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH predstavlja ekonomski ”Sejdić-Finci”. Pored uobičajenih kriterija ovaj zakon je u članku 9.2. i 9.3. definirao posebne koeficijente (pondere). Zakonom su ovi koeficijenti definirani kao posebne rashodovne potrebe,a u praksi zapravo predstavljaju mjernu jedinicu za zapošljavanje glomazne administracije. Prema ovom sustavu građanin Županije Sarajevo u 2015. godini vrijedi 802 KM,dok građanin Tuzlanske županije vrijedi 403 KM. Zahvaljujući ponderu 2 Županija Sarajevo se može pohvaliti činjenicom da ima 15 300 zaposlenih u administraciji, dok je u taj broj u Tuzlanskoj županiji  oko 4950, a u Hercegovačko-neretvanskoj oko 4800.

Jako je zanimljivo promatrati sve one oblasti koje su pod ingerencijom županija, pa ako uzmete proračun ŽS primijetit ćete da ova županija izdvaja više za obrazovanje (220 mil. KM) nego što je proračun HNŽ-a (194 mil. KM). Zanimljivo je i esencijalna lista lijekova, primjerice ako živite u Županiji Sarajevo i bolujete od plućne hipertenzije lijek ćete dobiti besplatno, ali ako bolujete od iste bolesti u HNŽ-u lijek ćete platiti oko 1.500 KM.

Budući da na razini upanija imamo iste nadležnosti ne vidim opravdan razlog zašto bi plaća policajca u HNŽ-bila u prosjeku 200 do 300 KM manja nego plaća policajca koji djeluje na prostoru Sarajevske županije ili zašto bi učitelji u ostalim županijama bili u prosjeku 300 do 400 KM slabije plaćeni nego u Županiji Sarajevo.

Što bi, po Vašem mišljenju, trebalo mijenjati u postojećem sustavu?

Zakon o pripadnosti javnih prihoda je stupio na snagu 2006.godine. Prijedlog ovog zakona je radio američki institut GAAP. Taj institut je predlagao da u razdoblju od pet godina dođe do sukcesivnog smanjivanja posebnih koeficijenata tako da bi se u tom razdoblju ukinuli svi posebni koeficijenti. Nažalost, nikad nije došlo do sukcesivnog smanjivanja,pa su županije poput Tuzlanske izgubile milijune maraka. Tuzlanska županija je izgubila oko 340 mil. KM, Zeničko-Dobojska je izgubila oko 250 mil. KM, a Hercegovačko-neretvanska oko 160 mil. KM.

Bosni i Hercegovini je bitno upotrijebiti modele fiskalnog federalizma koji su na snazi u Njemačkoj, Švicarskoj i Belgiji. Članak 107. stav 2 Ustava Savezne Republike Njemačke nalaže jednak povrat PDV-a po glavi stanovnika. Moj prijedlog za Federaciju je da unutar četiri godine dođe do sukcesivnog smanjivanja za 0,25 % kad su u pitanju ponderi. Tada ćemo dobiti otprilike jednak povrat PDV-a po glavi stanovnika. Godinama govorimo o jednakom ekonomskom razvoju svih regija i upravo izmjenom ovog zakona možemo dobiti jednak ekonomski razvoj.

Početkom mjeseca u Federaciji je boravila misija Međunarodnog monetarnog fonda, koja se bavila temom raspodjele javnih prihoda. Što možete reći o susretu s delegacijom?

Na poziv federalne ministrice financija misija MMF-a je petnaestak dana boravila u BiH, analizirajući postojeće stanje u oblasti javnih prihoda. Misija međunarodnog fonda je predstavila novi model u raspodjeli javnih prihoda,nakon što su obavili konzultacije sa svim relevantnim predstavnicima u Bosni i Hercegovini na ovu temu. Osobno sam imao priliku dva puta sudjelovati na ovim sastancima i ukazati na nepravdu koja se vrši prema građanima u proteklih 10 godina.

Mislite li da rješenja koja predlaže MMF predstavljaju napredak u odnosu na postojeći sustav?

Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda predlažu veće sudjelovanje vlade Federalne vlade u raspodjeli javnih prihoda,a što se tiče sudjelovanja županija predlaže se ukidanje pondera.

Međutim,misija MMF-a predlaže da se uvede kriterij BDP-a kao jedan od omjera. Budući da se BDP najviše referira na krajnju potrošnju riječ je o stavci koja najviše odgovara Sarajevskoj županiji. Najveća potrošnja je u ŽS, što je logično jer se već 10 godina u tu županiju slijevaju novci drugih županija.

Prosječna plaća u Sarajevskoj županiji je 1.029 KM, a sukladno glomaznoj administraciji koju smo ranije naveli sasvim je logično da će građani u Sarajevskoj županiji najviše i trošiti. Druga stavka na koju se referira BDP su investicije, a budući da je Sarajevo glavni grad države, Federacije i županije sukladno tome se u ovu županije najviše i investira. Bilo bi jako zanimljivo uvesti proizvodni faktor u raspodjelu javnih prihoda, jer u ovoj županiji nemamo niti jednu hidro, termo niti solarnu elektranu kao niti jedan rudnik. Najveća termoelektrana je u Tuzlanskoj županiji, a najveća hidroelektrana je u HNŽ-u.

Ne treba zaboraviti činjenicu i da su središta većine javnih poduzeća u Sarajevskoj županiji. Jako je bitno da se predstavnici koji dolaze iz naše županije ,a sjede u federalnom parlamentu aktivnije uključe u ovu tematiku. Mi smo ih birali i kao takvi su dužni voditi računa o našim interesima, a neki se ponašaju kao da su zaboravili tko ih je birao u federalni parlament.

Nakon što je Bljesak pisao o problemu štakora u Mostaru, Vrisak je provodio anketu o deratizaciji. Trebaju li Mostaru izbori ove godine, i mislite li da grad može izdržati još jedan mandat bez Gradskog vijeća, ako se ne postigne politički dogovor?

Izbori su našem gradu prijeko potrebni, ali bojim da smo s obzirom na trenutna mimoilaženja jako daleko od izbornog procesa u Mostaru. Sve negativne pojave su na neki način što izravno što neizravno posljedica nepostojanja izbora (deratizacija, problem pasa lutalica, nečistoća, problemi školskog sustava…). Mostar je puno izgubio jer nemamo niti kapitalnih investicija. Nitko neće uložiti u grad u kojem nisu riješena neka temeljna pitanja. Mostar je danas jedini veći multietnički grad u Bosni i Hercegovini i kao takav bi trebao imati poseban status.

(Bljesak.info)

Komentiraj: