Zvizdić: Tisuće osoba koje su počinile ratne zločine u BiH još su na slobodi

Tisuće osoba koje su počinile ratne zločine na području Bosne i Hercegovine još nisu procesuirane, a mnogi od njih kazneni progon uspješno izbjegavaju skrivajući se u Srbiji i Hrvatskoj, upozorio je u nedjelju u Sarajevu predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić.

“Mnogi osumnjičeni, optuženi pa i presuđeni ratni zločinci spas su pronašli u susjednim državama Srbiji i Hrvatskoj gdje su i pored urgiranja bosanskohercegovačkog pravosuđa pošteđeni kaznenog progona”, kazao je Zvizdić na konferenciji posvećenoj tranzicijskoj pravdi i suočavanju s ratnim zločinima u zemljama nastalim na području bivše Jugoslavije.

Konferencija je okupila pedesetak sudionika, a organizator je Koalicija za Rekom koja zagovora uspostavu regionalnog povjerenstva država bivše Jugoslavije koja bi se bavila utvrđivanjem činjenica o ratnim zločinima počinjenim od 1991. do 2001. godine.

Zvizdić je priznao da BiH u kojoj je počinjeno najviše ratnih zločina kasni u provedbi ranije usvojenih planova za procesuiranje počinitelja pa je sada neizvjesno kada bi ta zadaća uopće mogla biti obavljena. Još 2008. u BiH je usvojena državna strategija u kojoj je bilo predviđeno da se najozbiljniji slučajevi procesuiraju u roku od sedam godina, a petnaest godina bilo je predviđeno kao razdoblje za dovršetak svih procesa vezanih za ratne zločine.

Nakon gotovo deset godina, kako je Zvizdić, procjene su da je i do pet tisuća počinitelja ratnih zločina još na slobodi i ne zna se ni kada bi im mogla početi suđenja.

“Ne možemo biti zadovoljni rezultatima”, kazao je predsjedatelj Vijeća ministara BiH.

Dodao je da je jasno da se tranzicijska pravda suočava s brojnim poteškoćama uvjetovanima, među ostalim i činjenicom da se ratna prošlost nastavlja potpuno različito interpretirati. Zamjenik šefa delegacije Europske unije u BiH Khaldoun Sinno kazao je da su u Uniji zabrinuti zbog slabog napretka država regije u procesuiranju ratnih zločina, tim prije jer je to jedan od ključnih dokaza stvarne spremnosti za zaštitu temeljnih ljudskih prava.

Pozvao je sve države regije da u tome surađuju dodajući kako pravda nije samo pitanje sudskih procesa nego i sudjelovanja svih drugih segmenata društva u procesu koji treba dovesti do trajnog pomirenja nakon ratnih sukoba. Nataša Kandić, voditeljica srbijanskog Centra za humanitarno pravo, kazala je novinarima da su nevladine organizacije koje stoje iza Koalicije za Rekom duboko svjesne izazova koji još uvijek stoje pred pravosudnim tijelima u regiji i stoga žele potaknuti rješavanje nagomilanih problema i brže procesuiranje počinitelja ratnih zločina.

“Nama je važno istaknuti koliko je regionalna suradnja na ovom planu važna kao jamstvo da ovdje više neće biti rata”, kazala je Kandić.

(Hina)

4 komentara

  • Zvizdiću,tisuće vas koji kradete i pustošite državu svakim danom ste na slobodi i dalje kradete i radite razne lopovluke na štetu građana BiH-ne.Nesretni rat,zločini u tom ratu su isto dio politika toga vremena…Jedni stradali a drugi se obogatili…Ratni profitera tko u priči na sve tri strane…Treba kazniti one koji su doveli svojom politikom do sukoba a i sada se ista i slična politika vodi.Neki bih i sada volili sukobe nego da odgovaraju za svoje lopovluke…Raspiruje se nacionalna mržnja,retorika kao i 91-93 god.Akteri skoro isti…Sada ovaj nama priča o ratnim zločinima…Koja demagogija…

  • ČISTA ISLAMIZACIJA

    12. siječnja 1993.

    Lužani (Uskoplje) – Muslimanske snage su napale hrvatsko selo Lužani i učinili pokolj nad Hrvatima (ubijeno i masakrirano više civila) . Cilj je bio ovladati prometnicom koja od Tomislavgrada vodi u Srednju Bosnu. Pripadnici HVO-a su uzvratili na napade. U tim borbama poginula su 64 pripadnika HVO-a, a 19 ih je ranjeno.
    19. siječnja 1993.

    Gusti Grab (opcina Busovača) – pripadnici ABiH masakrirali 5 staraca u dobi izmedju 70-80 godina.
    26. siječnja 1993.

    Dusina (Lašvanska dolina), otet je zapovjednik HVO-a, a 4 od 5 njegovih pratilaca je ubijeno. Nekoliko sela (Višnjica, Lašva, Dusina…) je etnički očišćeno, prognano je više od 3.000, a dio civila je korišten kao živi vojni štit.
    23. ožujka 1993.

    Orlište (Konjic) – ubijena 4 civila dobi izmedju 70-80 godina.
    5. travnja 1993.

    Sušanj (Zenica) – ubijeno 17 civila, mahom starijih osoba koji su ostali u selu i dočekali ABiH nakon povlačenja HVO.
    8. travnja 1993.

    Maljine (Travnik) – na lokalitetu Bikose strijeljano 30 zarobljenih ranjenika HVO i civila. Pri iskapanju tijela uočeno je da su u masovnoj grobnici rađeni naknadni zahvati kojima je bio cilj prikriti tragove zločina.
    16. travnja 1993.

    Trusina (Konjic) – između 8 i 9 sati ujutro, u napadu na selo Trusina u sat vremena ubijeno je 16 civila i 6 zarobljenih vojnika HVO-a. Pripadnici ABIH su išli od kuće do kuće i ubijali civile koje bi tamo zatekli, a od djela civila su napravili tzv. živi štit te krenuli na brdo Križ gdje su uz prijetnje da će civile ubiti, natjerali pripadnike HVO-a (seljaci koji su branili selo) na predaju te ih strijeljali.
    18. travnja 1993.

    Grm (Zenica) – ubijeno 6 civila. Tri starca su živa zapaljena.
    24. travnja 1993. Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Pokolj u Miletićima 24. travnja 1993.

    Miletići (Travnik) – ubijeno i izmasakrirano 5 civila.
    8. lipnja 1993.

    Čukle (Travnik) – ubijeno 9 civila i 12 zarobljenih pripadnika HVO.
    8. lipnja 1993.

    Krpeljici (Travnik) – ubijeno 7 civila. UNPROFOR je tijela našao u selu, prebacio ih u Guču Goru i sahranio u crkvenom dvorištu.
    10. lipnja 1993.

    Vitez – od granate ispaljene s položaja ABiH na dječje igralište u Vitezu, poginulo je 8 djece dobi od 9 do 15 godina.
    13. lipnja 1993.

    Kraljeva sutjeska (Kakanj) – ubijena 4 civila i spaljene kuće.
    13. lipnja 1993.

    Drenovik (Kakanj) – ubijeno 17 civila žene, dijeca i starci.
    13. lipnja 1993.

    Slapnica (Kakanj) – ubijeno 9 civila.
    16. lipnja 1993.

    Busovačke Staje (Busovača) – ubijene 22 osobe iz humanitarnog konvoja (14 civila i 8 pripadnika HVO, pratilaca konvoja kroz područje Busovačke planine).
    18. lipnja 1993.

    Ljubinci, zaselak Jurići – 3 osobe.
    28. srpnja 1993.

    Doljani (Jablanica) – pri upadu pripadnika ABiH u selo, u jeku žetvenih radova pokupljeno i ubijeno 37 osoba – 8 civila i 29 vojnih obveznika, od kojih je najveći broj u trenutku upada u selo bio zatečen nenaoružan na žetvenim radovima. Oko 180 civila, mahom žena i djece korišteno je pri izvlačenju kao živi zid, da bi potom bili odvedeni i internirani u logoru u Jablanici.
    Srpanj / kolovoz 1993. (točan datum nepoznat)

    Bugojno – u obredima inicijacije, u svojevrsnom dance macabre (Triumfalno vitlanje sjekirom nakon upravo izvršena dekapitacije žrtava), uz mentorstvo arapskih dobrovoljaca, pripadnici ABiH masakrirali su i ubili tzv. bugojansku skupinu koju je činio 21 zatočeni pripadnik HVO, bez obzira što su svi prethodno kao ratni zarobljenici evidentirani od strane Međunarodnog crvenog križa. Primjer pravog etničkog čišćenja je općina Bugojno. Tu je prema popisu iz 1991. živjelo 15993 Hrvata (34,2%) a nakon ratnih sukoba ostalo je 1374. Ukupno je ubijeno 119 Hrvata, a ostali su pobjegli. Na stadionu NK Iskre je bilo 292 zatočenika, gdje su bili mučeni, a o 21 logorašu se ništa ne zna. Opljačkano je preko 3000 hrvatskih kuća, minirano ih je 1480 a 1070 oštećeno. U gradu su uništena sva katolička groblja.
    16. kolovoza 1993.

    Kiseljak (Žepče) – prilikom upada u selo ubijeno 15 civila, medju kojima je bilo i djece. Nedugo potom, nakon što su bili opkoljeni od strane HVO, pripadnici ABiH su zarobili 23 civila koja su koristili kao živi štit pri izvlačenju iz obruča HVO. 23 zarobljena civila, medju kojima ponajviše žena i djece, bili su kasnije predmetom razmjene zarobljenika izmedju 303. slavne brdske brigade ABiH i lokalnog HVO.
    5. rujna 1993.

    Zabilje (Vitez) – ubijeno 13 zarobljenih osoba (4 civila i vojnika HVO).
    9. rujna 1993.

    Grabovica (Mostar) – u dubini teritorija kojeg je kontrolirala ABiH ubijena je 32 civila, uglavnom starci, žene i djeca koji su ostali u selu i nakon što su pripadnici ABiH zauzeli selo. Šire područje sela Grabovica se nalazilo pod kontrolom pripadnika Armije BiH od 10. svibnja 1993. i u vrijeme počinjenog masakra bilo je udaljeno od svih linija dodira ili sukoba više od 35 km.
    9. rujna 1993.

    Vrbica kozauzeli ovića – pripadnici Armije BiH ubili šest hrvatskih civila.
    14. rujna 1993.

    Uzdol (Prozor) – prilikom upada u selo ubijena 41 osoba (29 civila i 12 pripadnika HVO).
    16. rujna 1993.

    Hudutsko – pripadnici Armije BiH provalili u selo i zarobili 25 vojnika HVO-a, trojicu strpali su u logor Muzej u Jablanici, a ostale zarobljenike (22) strijeljali.
    30. listopada 1993.

    Vareš – prilikom osvajanja Vareša u samom je gradu ubijeno 17 civila koji se nisu htjeli povući s pripadnicima HVO-a, vjerujući da im se ne može dogoditi ništa ukoliko dođe ABiH. Istodobno u selu Borovica zapaljeno do temelja 320 obiteljskih kuća. Općina u kojoj su Hrvati bili većina etnički je gotovo potpunoma očišćena od Hrvata.
    13. studenoga 1993.

    Fojnica – Predsjednik predsjedništva BiH, Alija Izetbegović je nakon Bugojna posjetio pripadnike Armije BiH stacionirane u Fojnici. Tog dana su u Fojnici, u prostorijama franjevačkog samostana Duha Svetog hicima iz vatrenog oružja pripadnici zloglasne Frkine jedinice iz sastava ABIH (316.brigada) ubili: fra Nikica Miličević – župnik i gvardijan samostana te njegov zamjenik i samostanski vikar fra Leon Mato Migić. Samostan se nalazi na prostoru kojeg kontrolira Armija BiH.
    22. prosinca 1993.

    Križančevo selo (Vitez) – prilikom upada u selo ubijene 74 osobe (vojnici i civili). Za dio vojnika se pouzdano znade da su bili živi zarobljeni. [1]
    9. siječnja 1994.

    Buhine Kuće (Vitez) – prilikom upada u selo ubijeno 26 osoba – civila i pripadnika HVO.

  • Njemci napali vjeli svjet i nitko ni rjeci o tome nikadddd ama bas nikaddddd. Nitko im nista ne prebacuje ni italiji ni poljacima ma nikom. Samo nasi klosari nepismeni sljam koi bira tri desetljece najvece lopove koje je pic…..a mogla okotit oni raspravljaju o prvom drugom trecem domovinskom ratu. Samo rat branitelji penzije invalidnine itd itd. Jeste li vi normalni koi je vama kura…..c sa tim sranjima od ratova. Namecu vam srbi cime cete se baviti i cime da mazete oci narodu stoko jedna. Treba zabranit pisat o tim proslostima povjesnicari nek se bave tim sranjima okrenimo se sadasnjosti budicnosti. Zaustavimo iseljavanje mladih. Eto dobili smo hrvatsku samostalnu hrvati vladaju moralisti i crkva popovi govore za koga da se glasa. Sve ste dobili i ti veliki moralni hrvati su unistili sve sve su unistili o cemu smo stoljecima sanjali.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.