Najpoznatije svjetske platforme za vremensku prognozu ovih dana za Mostar, Sarajevo, Široki Brijeg i druge gradove u BiH pokazuju da je kvaliteta zraka nezdrava ili izuzetno nezdrava.
S obzirom na to da Široki Brijeg nema službenih mjernih stanica, mnogi se građani opravdano pitaju: kako te platforme uopće dolaze do podataka i možemo li im vjerovati?
Istražili smo tehnologiju koja stoji iza ovih upozorenja kako bismo otkrili radi li se o nagađanju ili o preciznoj digitalnoj simulaciji.
Kako sustav “vidi” ono što ne mjerimo?
Kada otvorite aplikacije kao što su Plume Labs, AccuWeather ili The Weather Channel, brojke o kakvoći zraka koje vidite nisu rezultat očitanja senzora postavljenog negdje na Brigu ili u centru grada. Umjesto toga, te platforme koriste ono što znanstvenici nazivaju “digitalnim modeliranjem atmosfere“.
Tri ključna izvora odakle se crpe podaci za Široki Brijeg:
- Satelitski nadzor: europski sustav Copernicus (CAMS) koristi satelite koji iz svemira mogu detektirati razinu prašine i plinova u atmosferi iznad cijele Bosne i Hercegovine.
- Najbliže službene stanice: sustavi analiziraju podatke s najbližih fizičkih senzora, poput onog u Mostaru (Bijeli Brijeg) ili onih u Sarajevu i Zenici. Ako stanica u Mostaru bilježi visoko zagađenje, a vjetar puše prema Širokom Brijegu, model automatski izračunava porast zagađenja i u Širokom Brijegu.
- Promet i naseljenost: aplikacije ne mjere ispušne plinove na cestama, nego koriste procjene koliko zagađenja inače nastaje u prometu i kućanstvima. Ako sustav zna da kroz grad prolazi prometna cesta i da u tom području živi više ljudi, pretpostavlja se i veća količina ispušnih plinova. U kombinaciji s vremenskim uvjetima, aplikacije zatim izračunavaju kolika bi razina zagađenja mogla biti u tom dijelu grada.

Foto: snimka zaslona Weather.com. Vrijeme: četvrtak, 15. siječnja 2026., 14:28 sati.
Zašto različite aplikacije pokazuju različite podatke?
Često se događa da jedna aplikacija pokazuje indeks 120, a druga 150. To ne znači da jedna “laže”, već da koriste različite metode izračuna i standarde prikaza.
Kvaliteta zraka izražava se putem indeksa AQI (Air Quality Index), ali on nije jedinstven u cijelom svijetu. Neke aplikacije, poput Plume Labsa, koriste vlastite indekse temeljene na najstrožim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), dok druge, poput The Weather Channela, koriste kombinaciju više meteoroloških i kemijskih modela, među kojima se spominje i IBM-ov GRAF sustav.
U praksi, nijedna platforma ne ovisi o jednom modelu, već spaja više izvora podataka kako bi dobila što realniju procjenu.
Dodatne razlike nastaju jer neke aplikacije prikazuju trenutačno stanje zraka, dok druge prikazuju prosjek zadnjih nekoliko sati, što može rezultirati različitim brojkama u isto vrijeme.
Što najviše utječe na kvalitetu zraka?
Glavni krivac za crvene i ljubičaste alarme u našim krajevima tijekom zime su PM2.5 i PM10 čestice.
To su mikroskopska prašina, čađ i dim koji nastaju iz kućnih ložišta i ispušnih plinova automobila. Budući da Široki Brijeg leži u kotlini, hladan zrak zimi često “zarobi” te čestice blizu tla, što modeli vrlo precizno prepoznaju kroz podatke o vlažnosti i tlaku zraka.
Trebamo li paničariti ili ignorirati podatke?
Sustavi poput Plume Labsa i IBM-a predstavljaju vrhunac moderne tehnologije. Iako se na prvi pogled može činiti da “izmišljaju” podatke za Široki Brijeg i druga mjesta koja nemaju mjerne stanice, oni zapravo koriste masivnu infrastrukturu satelitskog promatranja kako bi premostili nedostatak lokalnih mjernih stanica.
Ove brojke su modelirane procjene, a ne laboratorijska mjerenja.
One su izuzetno korisne za dobivanje opće slike. Ako otvorite tri različite aplikacije i svaka od njih “pokazuje” crveno ili ljubičasto, teško se oteti dojmu da je zrak doista zagađen.

Foto: snimka zaslona
Iako se brojke razlikuju, trend je jasan: zimi u kotlinama vrlo često udišemo dim iz ložišta i ispušne plinove. U nedostatku službenoga senzora Federalnoga hidrometeorološkog zavoda, ovi modeli su naš jedini prozor u “nevidljivi” svijet zagađenja.
(www.jabuka.tv)


Neka nama naše Industrijske zone i doline aluminija, nije bitan zrak..
Mire toplomirom
Chemtrailsi možda, ko zna?
Ne samo to ne spominji….kao što svi znamo aluminij se dobija od boksita. Dakle rudarenjem boksita dobijamo aluminij… u Hrvatskoj su ljudi dali na analizu tlo…i puno je aluminija. Kako i odakle u zraku i tlu toliko aluminija…?!
Jebla vas industrija i grad…
Lipa stara vrimena
Glavni uzrok svi bolescurina…
Pogledajte film crom 6 pa čete vidit šta znači industrijska zona u Širokom