Znate li kako je nastao termin “paradajz turisti”?

Prvi “paradajz turisti” nisu bili ni siromašni ni škrti – naprotiv, bili su rasipnici. Ali ne na Jadranu, nego u Grčkoj. A bili su Jugoslaveni.

Takozvani paradajz turisti odavno su trn u oku ugostiteljima na Jadranu. Tim se izrazom označavaju turisti koji na more putuju s rashladnim torbama punim mesa, mesnih prerađevina, voća, povrća, čak i grickalica. To, naravno, znači da minimalno troše u trgovinama i restoranima na destinaciji na kojoj ljetuju.

U tu skupinu spadaju i turisti koji u restoranu za cijelu večer naruče litru mineralne vode za nekoliko osoba. Među njima ima i onih koji cjelodnevne obroke i sve međuobroke nose na plažu.

Nekada su paradajz turistima smatrani oni iz istočne Europe ili siromašni turisti sa zapada, a danas se taj epitet vezuje za turiste iz BiH i Srbije.

Kako je nastao izraz “paradajz turist”?

Definicija paradajz turista kakvu danas poznajemo nije najtočnija. Termin je nastao osamdesetih godina prošlog stoljeća, a odnosio se na srpske turiste koji su ljetovali u Grčkoj.

Kako je rekao srbijanski novinar Dragan Gulić, Grčka je 1980-ih postala popularna trgovačka i turistička destinacija, posebno za Srbe, piše N1.

Prvi paradajz turisti koji su iz bivše Jugoslavije došli u Grčku nisu bili siromašni, ali su u Grčkoj ljetovali drugačije nego kod kuće. U Grčkoj su obišli velike pješčane plaže koje kod kuće nisu imali – osim Ulcinja u Crnoj Gori, koji je bio raj za djecu koja nisu htjela otići s plaže ni u vrijeme ručka. Osim toga, viđani su domaći turisti kako jedu na plažama ili na njima prave piknik, što kod nas nije bilo uobičajeno, objasnio je Gulić.

Tako su (uglavnom srpske) turiste iz bivše Jugoslavije u Grčkoj nazivali “paradajz turistima”.

Za razliku od danas, prvobitni ljudi su bili potpuno sretni i nisu štedjeli. No, ovakvim načinom ljetovanja ipak su nešto uštedjeli, ali su novac ostavili u Grčkoj. Ne za ugostiteljske usluge, nego za kupovinu – posebno traperice i druge stvari koje se u to vrijeme nisu mogle nabaviti u Jugoslaviji ili su bile skuplje nego u Grčkoj, rekao je Gulić.

Dakle, izvorno taj pojam nije označavao nekoga tko je došao na odmor s automobilom punim domaće hrane, već jugoslavenskog turista koji se vratio iz Grčke s vozilom hrane (u ovom slučaju ajvara) i stvari iz dućana.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.