Zašto se blokira povezivanje Ravnog i Neuma s Čapljinom novom magistralom?

Povezivanje Neuma, s hercegovačkim središtem Mostarom a time i ostatkom BiH modernom magistralnom cestom preko Stoca, koja će biti dovršena do kraja ove ili početkom iduće godine, imat će izuzetan značaj ne samo za Neum, već i za cijelo neumsko zaleđe.

No, prostor jugoistočne Hercegovine u potpunosti bi izašao iz prometne izolacije tek izgradnjom dvotračne ceste kojom bi se Ravno i Neum preko Svitave povezali s Čapljinom odnosno magistralnom cestom M17 u mjestu Dračevo, piše HMS.

Od Dračeva (M17) preko Svitave do Cerovice (spoj s cestom Neum-Stolac) vodi uska krivudava, 20-tak kilometara duga cesta koja je građena za potrebe PHE Čapljina- 70-tih godina prošlog stoljeća. Tom cestom, posebice u ljetnim mjesecima prolazi na stotine turista koji dolaze u Neum, ali i sva dostavna vozila koja opskrbljuju jedini naš grad na moru. Zato bi proširenje i modernizacija ove, uske i prilično oštećene ceste, ali i jednako uske i dostrajale ceste od Hutova do Ravnog, u dužini od 20,7 kilometara bilo od izuzetnog značaja za stanovništvo triju općina na jugoistoku Hercegovine; Neuma, Ravnog i Čapljine.

Svjesni da Hercegovačko-neretvanska županija, kojoj pripadaju ove općine, nema financijskih kapaciteta za ovako zahtjevan projekt, a niti mogućnosti kreditnog zaduženja kod međunarodnih financijskih institucija, načelnici ovih triju hercegovačkih općina uputili su zahtjev Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija da se cesta Dračevo-Svitava-Cerovica, te cesta Hutovo-Ravno-Trebinja (granica s RH) prekategorizira u magistralnu cestu.

Taj prijedlog ministar Denis Lasić je uputilo Federalnoj vladi, no usprotivio mu se, kako doznaje HMS, federalni premijer Fadil Novalić. Novalić i bošnjački ministri kao uvjet za proglašenje spomenutog cestovnog pravca magistralnim traže da se istodobno magistralnom cestom proglasi i cesta od Konjica preko Boračkog jezera do mjesta Potoci na sjeveru Mostara, čija je ekonomska opravdanost upitna. Jedino što je Vlada FBiH prihvatila je proglašenje ceste Ravno-Trebinja, granica s RH, regionalnim putnim pravcem.

Nadati se, međutim, da će se rješenje pronaći i da će hrvatski i bošnjački ministri postići dogovor. Naime, grad Bihać ima čak 1.000 kilometara cesta za koje traži da se proglase magistralnim.

Prekoategorizacijom cestovnog pravca Dračevo-Svitava-Cerovica, te ceste Hutovo- Ravno Trebinja u magistralnu cestu otvorile bi se mogućnosti kreditnog zaduženja Cesta FBiH kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Europske investicijske banke (EIB) ili drugih međunarodnih financijskih institucija za realizaciju ovog projekta.

Inače, već je urađen projekt za proširenje i modernizaciju ceste Dračevo-Svitava, u dužini od 12 kilometara, čija bi realizacija stajala između 4 i 5 milijuna KM.

(www.jabuka.tv)


2 komentara

  • Vrlo jednostavno, muslimani određuju di će se trošit pare. Hrvati se tu ne pitaju ništa jer su u svemu nadglasani.

  • Tamo je do sedamdesetih godina prolazila željeznička pruga. Vlak je vozio od Čapljine do Dubrovnika i Nikšića. Srbi su ukinuli prugu da ubrzaju iseljavanje Hrvata iz tih krajeva, koji su pretežno selili u Dubrovnik, Ston i Neum. Najvjerovatnije se i danas radi na tom planu.

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.