Cijene nekretnina u Bosni i Hercegovini nastavile su rasti, a financijski stručnjak Dino Osmanbegović upozorava da je mladom bračnom paru za kupnju stana danas potrebno između 300.000 i 400.000 KM.
Prosječne cijene nekretnina rasle su od 2023. do 2025. godine u svim promatranim gradovima i općinama u BiH, pri čemu su najviše vrijednosti zabilježene u središnjim sarajevskim općinama.
Rast cijena nije bio ograničen samo na glavni grad, nego je evidentiran i u Mostaru, Zenici, Tuzli, Ilidži i Vogošći. Prema službenim podacima iz izvješća o stanju tržišta nekretnina u Federaciji BiH za 2025. godinu, najtraženiji su bili stanovi površine od 40 do 70 četvornih metara, dok se najmanje trgovalo stanovima većim od 100 četvornih metara.
Najskuplji kvadrati u Neumu i Sarajevu
Najviša prosječna cijena stana po četvornome metru u Federaciji BiH zabilježena je u Neumu, gdje se najvećim dijelom radi o apartmanima namijenjenima odmoru. Cijene su se kretale od 1.530 do 9.000 KM po četvornome metru.
Među područjima s najvišim cijenama stanova izdvajaju se i sarajevske općine Stari Grad, Centar i Novo Sarajevo. U Starom Gradu cijene su se kretale od 1.110 do 7.970 KM po četvornome metru, a u Centru od 1.460 do 7.480 KM, piše Forbes.
Raspon cijena u Tuzli bio je od 280 do 4.950 KM, u Zenici od 500 do 5.120 KM, u Travniku od 680 do 4.310 KM, a u Lukavcu od 430 do 3.400 KM po četvornome metru.
Tijekom 2024. godine cijene nekretnina rasle su između devet i 20 posto, dok je u 2025. nastavljen njihov rast u većini sredina. Najizraženije povećanje zabilježeno je u Mostaru, Zenici i na Ilidži.
Stan prodan za više od 1,3 milijuna KM
Najskuplji stan u Federaciji BiH tijekom 2025. godine prodan je na području sarajevske općine Stari Grad za 1.315.000 KM. Stan se nalazi u zgradi izgrađenoj 1900. godine i ima korisnu površinu od 165 četvornih metara.
Najskuplji kupoprodajni ugovor za kuću sklopljen je u općini Hadžići. Kuća korisne površine 397 četvornih metara, s parcelom od 1.253 četvorna metra, prodana je za 1.962.000 KM.
Rast tržišta nastavljen je i u Republici Srpskoj. Ukupan promet nekretnina povećan je za oko 210 milijuna KM u odnosu na 2024. godinu, broj kupoprodajnih ugovora porastao je za 2,5 posto, a broj prometovanih nekretnina za 1,1 posto.
Prosječna cijena stana u RS-u tijekom 2025. iznosila je 2.567,1 KM po četvornome metru, što je oko 115 KM više nego godinu ranije. Prosjek su znatno podigle turističke lokacije, osobito Jahorina, gdje je prosječna cijena dosegnula 4.689 KM po četvornome metru.
Pojedinačni rekord iznosio je gotovo 12.000 KM po četvornome metru. Stan na Jahorini, površine 66,8 četvornih metara, prodan je između dviju pravnih osoba za 798.000 KM.
Najskuplja kuća u RS-u prodana je u trebinjskom naselju Gradina za 600.000 KM. Riječ je o kući izgrađenoj 1967. godine, korisne površine 316 četvornih metara, s parcelom od 457 četvornih metara.
Investitori „parkiraju“ novac u nekretnine
Bankarski i financijski stručnjak Dino Osmanbegović smatra da na tržištu postoje dvije glavne skupine kupaca. Prvu čine građani koji nekretnine kupuju radi stanovanja, dok drugu čine investitori koji u stanove i kuće ulažu slobodni kapital.
Prema njegovim riječima, ulaganje u nekretnine na Balkanu tradicionalno je jedan od najčešćih oblika investiranja zbog nedostatka razvijenih burzi i drugih mogućnosti za plasiranje kapitala.
Trenutačno pobjeđuju investitori koji parkiraju novac u nekretnine, koje su nerazmjerno poskupjele, pogotovo one koje nisu nove ili obnovljene, izjavio je Osmanbegović za N1.
Upozorio je da građanima za kupnju jednoga četvornog metra stana treba sve više prosječnih plaća te da se mogućnost priuštivoga stanovanja stalno smanjuje.
Mjere poput oslobađanja od dijela PDV-a, prema njegovu mišljenju, predstavljaju samo parcijalna rješenja koja ne mogu značajnije utjecati na ukupno tržište.
Mladi se zadužuju na desetljeća
Osmanbegović navodi da je mladom bračnom paru za kupnju stana potrebno između 300.000 i 400.000 KM. Građani koji nemaju vlastitu ušteđevinu ili financijsku pomoć obitelji moraju se dugoročno zadužiti.
Bez obzira na to što su kamatne stope relativno niske, riječ je o velikim iznosima i dugim rokovima koji zaduženicima donose golema opterećenja, naveo je.
Kao jedan od glavnih razloga visokih cijena izdvaja veliku količinu slobodnog novca u optjecaju i ograničene mogućnosti njegova ulaganja. Zbog toga se znatan dio kapitala usmjerava upravo prema nekretninama, a posljedice, prema njegovim riječima, najviše osjećaju građani koji stan kupuju kako bi u njemu živjeli.
Kriza bi mogla zaustaviti rast
Osmanbegović smatra da bi rast cijena nekretnina mogla zaustaviti tek ozbiljnija gospodarska kriza. Upozorio je na moguće rizike od recesije, geopolitičke nestabilnosti i stvaranja takozvanog balona povezanog s ulaganjima u umjetnu inteligenciju.
Povukao je usporedbu s dot-com krizom početkom 2000-ih te globalnom financijskom krizom iz 2008. godine, koje su se prelile i na lokalna tržišta.
Obično su posljedice identične – padaju vrijednosti nekretnina, imovine i novca, prestaje rast te dolazi do stagnacije ili negativnog gospodarskog kretanja, zaključio je Osmanbegović.
(www.jabuka.tv | Foto: Ilustracija)
