Za spas proizvodnje krediti po kamatnoj stopi od 2% i poticaji

Ovogodišnja niska otkupna cijena sirovog smilja u Hercegovini i malina u Bosni te prijetnja prosvjedima uzgajivača koji su zbog svega toga dovedeni u tešku financijsku situaciju povod su da se ozbiljno razmišlja o subvencioniranju, ne samo ovih već i ostalih poljoprivrednih kultura iz županijskih i federalnih proračuna, ali i davanju povoljnih kredita kako bi se ljudi nastavili baviti započetim poslom, piše Večernji list BiH.

S obzirom na to da veliki broj zasađenih površina nije unesen u registar i da veliki broj uzgajivača tih kultura nema registrirano obiteljsko imanje, mnogi će imati probleme prilikom prijavljivanja za bilo kakve subvencije države ili kreditne aranžmane banaka.

Ekstremni poremećaji

Nakon pada otkupne cijene malina, predsjednik Udruge otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća Enver Avdić sudjelovao je na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. Tad je jedan od zaključaka bio da se u slučaju ekstremnih poremećaja na tržištu jagodičastog voća vlasti obvezuju osigurati sredstva za subvencije proizvođačima jagodičastog voća (maline). – Također, Vlada je zadužena osigurati preduvjete za jednostavniji pristup kreditima za poljoprivrednike, a to znači dostupnost kredita s povoljnijom kamatnom stopom do 2,5% uz poček do dvije godine i rok otplate do 15 godina za poljoprivredni sektor kod Razvojne banke FBiH i regresiranje kamata na kredite za kapitalna ulaganja u poljoprivredi kod Razvojne banke – priopćeno je iz Gospodarske komore FBiH.

Kad su otkupljivači jagodičastog voća objavili otkupnu cijenu maline u iznosu od 1 KM, zaprijećeno je prosvjedima. Slično se dogodilo i s proizvođačima sirovog smilja čija je otkupna cijena s tri pala na jednu KM. I sad bi proizvođači tih kultura mogli nastupiti zajedno.

Ekspanzija sadnje

Podsjetimo kako je BiH, zbog ekspanzije sadnje smilja u Hercegovini, prema analizama Vanjskotrgovinske komore, lani zabilježila rekordan izvoz eteričnih ulja koji je dosegao vrijednost od osam milijuna KM sa stalnom tendencijom rasta. Promatrano po kategorijama, najbolju pokrivenost uvoza izvozom u 2016. bilježe eterična ulja, i to 1347%, potom slijede gljive s 494, nakon kojih su šumski plodovi – 224 i začini – 211%. Pokrivenost je zadovoljavajuća za ljekovito bilje – 103%, dok je zabilježen pad izvoza meda iz BiH.

Priča da će vlasnici plantaža smilja tražiti poticaje spomenuta je na prvom sastanku Grupacije proizvođača i prerađivača smilja, koji je organiziran pod okriljem Gospodarske komore FBiH. Poručeno je da će se uputiti zahtjev ministru poljoprivrede FBiH u program novčanih potpora obvezno uključiti i kapitalna ulaganja u ruralni razvoj, konkretno za podizanje nasada smilja, nabavu destilerija, rekultivaciju i okrupnjavanje zemljišnih kompleksa.

(www.jabuka.tv)

5 komentara

  • Piše režimski Večernji list.Opet mazanje očiju običnom puku.Stara komunjarska škola.Fuj, smradovi pokvareni.

  • Poticaji se nikad nisu dijelili da bi se unaprijedila proizvodnja. Već da bi banda mogla podilit između sebe. Pa samo pogledajte tko je sve bio počeo sadit cmilje među prvima. Županijski šerifi!

  • sta ce mi kredit ibogati? da se jos bolje zavalimo. kontali koju marku zaradit a vi da nam pomognete iskopat sebi grobnicu dajete kredite. bolje bi bilo da nam date uputnicu psijatru

  • Tko u ove 2 godine nije od smilja zaradio i nece a bilo je dosta ljudi dizalo kredit i citalo vecernji i kafanske price da ce bit cijena ovolika onolika i sad svatko kriv

Komentiraj: