Za kupnju rabljene ili takozvane odjeće iz druge ruke u mnogim se zemljama gleda kao na dio kulture i najnormalniju stvar.
Organiziraju se veliki gradski ”buvljaci” ili pak manji privatni, a trgovine s rabljenom odjećom mogu se pronaći na svakom koraku. Ta navika sve se više uvukla i u bh. društvo posljednjih godina, što i nije čudno s obzirom na to da je kupovna moć građana sve lošija. Osim trgovina takve vrste, sve se češće mogu vidjeti oglasi o prodaji i kupnji rabljene odjeće na internetskim stranicama i društvenim mrežama.
Kad je riječ o rabljenoj odjeći, podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH pokazuju da smo za četiri mjeseca ove godine uvezli 1.348 tona vrijednih 2,4 milijuna KM. Trgovcima rabljenom odjećom ni korona nije mnogo pomrsila konce s obzirom na to da je lani u BiH uvezeno korištene odjeće i drugih korištenih tekstilnih proizvoda u vrijednosti 6,4 milijuna KM, što je tek 3% manje nego godinu prije, prenosi SrpskaInfo.com.
U obzir treba uzeti i to da zbog pandemije prošle godine trgovine nisu radile gotovo dva mjeseca. U usporedbi s 2010., uvoz ove odjeće prošle je godine bio veći za čak 2,3 milijuna KM.
U ”second hand” trgovinama ističu da i u pandemiji imaju posla te da su njihovi kupci uglavnom ljudi sa skromnim primanjima. Da je sve veća potražnja za tim oblikom kupnje, ranije su Večernjem listu potvrdili i iz jedne mostarske trgovine rabljenom odjećom kazavši kako je profil prosječnog kupca teško napraviti jer po odjeću, kako kažu, dolaze svi, od studenata, profesora pa do umirovljenika, ističući kako nije rijetko da dođu i cijele obitelji jer su primorane dobro kalkulirati s mjesečnim prihodima.
Kupnju rabljene odjeće komentirala je i majka troje djece koja svojim mališanima često kupuje odjeću ”iz druge ruke”.
Lako je nama odraslima. Kupljeno nosimo po nekoliko godina, no s djecom je puno teže. Rastu, kako se to kaže, kao iz vode, a rješenje sam našla u kupnji rabljene dječje odjeće. U ponudi ima dosta odjeće, pogotovo ove manje koju djeca jako kratko nose – jednom, dvaput i prerastu. To gotovo nije korišteno, tako da ni ona nije ”second hand”, nego je gotovo nova, ističe ova majka dodajući kako na taj način s jako malo novca djeci napuni ormar.
Ne kupuje se samo rabljena odjeća, građani se sve više odlučuju i za nabavu rabljene bijele tehnike i namještaja. I za ovu robu postoje specijalizirane trgovine, a tu je i nezaobilazan internet i društvene mreže. Koliko se ovih artikala uveze, nije poznato jer se takva evidencija ne vodi, ali, sudeći prema tvrdnjama građana, nije riječ o maloj količini. Trgovci rabljenom bijelom tehnikom kažu da je lani zbog koronavirusa potražnja bila nešto manja, ali da, općenito, građani sve više kupuju rabljene perilice rublja, posuđa, sušilice, hladnjake i štednjake.
Prije nešto više od pet godina, koliko se bavim ovom poslom, potražnja odnosno prodaja jest porasla, ali ne značajno. Međutim, u međuvremenu je otvoreno još ovakvih trgovina, što znači da ljudi, općenito, sve više kupuju rabljenu bijelu tehniku. To je razumljivo, jer je i do tri puta jeftinija od nove, kazao je za SrpskaInfo vlasnik jedne od trgovina.
(www.jabuka.tv)
