Često čujemo tu riječ “antioksidansi” i spominjemo je u pozitivnom kontekstu, no znamo li, doista, što su antioksidansi, gdje ih nalazimo i zašto su bitni?
Riječ je o hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima, prije svega vitaminu A, C, E te selenu koje unosimo hranom, no u posljednjih desetak godina intenzivno se istražuje i moć fitokemikalija u voću i povrću.
Riječ je o tvarima koje voću i povrću daju raznoliku boju: beta-karoten u mrkvi, marelicama i zelenastom povrću;klorofil u zelenom lisnatom povrću; flavonoidi, odnosno polifenoli u bobičastom voću…
Svi oni zajedno pomažu stanicama tijela da se bori protiv slobodnih radikala – ako ih je nedovoljno, neće više imati sposobnost neutraliziranja svih tih štetnih tvari koje unosimo u tijelo na razne načine, pa se događa bolest. Ipak, kad je o antioksidansima riječ, vitamin C još uvijek je – složit će se stručnjaci – s pravom kralj među veličanstvenima.
Jak i snažan imunosni sustav nezamisliv je bez vitamina C, koji je proslavio Linus Pauling, uzimajući ga svakodnevno u visokim dozama. Ono što tada nismo znali, a danas znamo jest da vitamin C bolje djeluje na imunosni sustav ako se uzima zajedno s flavonoidima, skupinom spojeva kojima, primjerice, obiluje aronija, kurkuma, bobičasto i citrusno voće, jabuke, špinat…
Ipak, ne možemo se oteti dojmu kako o vitaminu C razmišljamo prije svega kao “alatu” u borbi protiv prehlade i gripe. Zagovornici klasične i alternativne medicine slažu se u tome da je on puno više od toga.
Ipak, klasična medicinska struka teško da će potpuno stati iza činjenice da je u vitaminu C “lijek” za alergiju, astmu, dijabetes, glaukom, urinarne infekcije… i sve ostalo što je još na početku 20. stoljeća upozoravao američki znanstvenik (kemičar) i dvostruki nobelovac Linus Pauling.
Doduše, on nikada nije govorio da će vitamin C izliječiti rak i druge teške bolesti, no zagovarao je tezu kako pojačan unos ovog snažnog antioksidansa može, u kombinaciji s ostalim metodama liječenja, bitno poboljšati zdravstvenu sliku.
Pojačan unos prema njegovu mišljenju konkretno je značio i do 18 grama vitamina C, dok je danas općenita preporuka između 500 i 1000 miligrama. Sve više od toga može izazvati mučninu, žgaravicu, proljev, grčeve u trbuhu…
Danas postoje znanstveni dokazi kako vitamin C pouzdano pomaže u liječenju gripe, viroze i prehlade. Nadalje, on poboljšava apsorpciju željeza u krvi, a liječnici će ga svakako preporučiti i osobama koje su izložene stresu i velikim naporima.
Kako prepoznati manjak?
Sklonost infekcijama, malaksalost, bolest u zglobovima, ali i suha koža tijela, rane koje sporo zarastaju i sl. samo su neki od znakova upozorenja koji nam govore da bismo trebali povećati unos ovog snažnog antioksidansa.
Prvo na što pomislimo kad je riječ o vitaminu C dodatci su prehrani i konzumacija citrusnog voća, ali dobro je znati da su paprika, šipak, kupus, acerola, zeleno lisnato povrće, kivi i jagode, također, izvrsni izvori vitamina C, piše Večernji.hr.
(www.jabuka.tv)
