Više od polovine građana Srbije ne zna za zločin na Ovčari

Srpski Fond za humanitarno pravo danas je predstavio prvi izvještaj o provođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina uz koji je napravljeno i istraživanje javnog mnijenja o tematici ratnih zločina.

Više od polovine građana Srbije nema potrebu informirati se o ratnim zločinima, 64 posto ih ne zna što se dogodilo na poljoprivrednom dobru Ovčari kod Vukovara 1991., a čak 71 posto ne zna da je Sarajevo bilo pod opsadom skoro četiri godine, pokazalo je istraživanje objavljeno u Beogradu.

Više od polovice ih zna vrlo malo o ratnim zločinima

Građani Srbije malo znaju o ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih godina i o ratnim zločinima, te o suđenjima optuženima za ratne zločine, većina od 52 posto anketiranih ne zna navesti ni jedan zločin počinjen nad srpskim stanovništvom tijekom sukoba na području bivše Jugoslavije 1990-ih.

Većina od 54 posto ispitanika istraživanja koje je naručio dnevni list “Danas” tvrdi kako nema potrebu informirati se o suđenjima za ratne zločine, 35 posto ih “donekle ima potrebu”, dok 11 posto, ili tek svaki deseti ispitanik, navodi kako ima potrebu čuti informacije o tim suđenjima.

O Haškom sudu uglavnom – negativno

O Haškom tribunalu imaju pretežito negativan stav koji se ogleda u tvrdnjama o neobjektivnosti i pristranosti, imaju brojne zamjerke vezane uz njegov rad, uz naglašen mali doprinos ICTY-ja saznavanju činjenica o ratovima tijekom raspada SFRJ.

Više od polovice (56 posto) anketiranih tvrdi da je Tribunal neobjektivan i pristran, 22 posto da je “malo objektivan”, osrednje je objektivan za 16 posto ispitanika, dok ICTY “prilično” ili “visoko” objektivnim doživljava tek šest posto, pa je prosječna ocjena rada tog suda – 1,72.

Četvrtina ih smatra kako su Hrvati počinili najviše zločina

Četvrtina ispitanika smatra kako su Hrvati počinili najviše zločina, a gotovo polovica ih misli da su Srbi imali najviše žrtava u ratovima vođenim na teritoriju Hrvatske i BiH.

Čak 85 % ispitanika ne zna navesti niti jedan događaj za koji se sudilo (ili se još uvijek sudi) pred sudovima u Srbiji, a čak 79 % ispitanika ne zna navesti ni jedan državni organ uključen u procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.

Ne znaju što se dogodilo na Ovčari

64 % ispitanika ne zna što se dogodilo na Ovčari kod Vukovara 1991. godine.

U istraživanju koje je provedeno u Srbiji, 71 % ispitanika ne zna da je Sarajevo bilo pod opsadom gotovo četiri godine.

Većina ispitanika, odnosno 94 % njih, nije čulo ni za jedan logor koji se nalazio na teritoriju Srbije u vrijeme ratova 90-ih godina.



Smatraju da ne trebaju nadoknaditi štetu

Više od polovice anketiranih – 54 posto, protivi se mišljenju da je Srbija dužna platiti naknadu štete koju su pripadnici vojske i policije nanijeli civilima tijekom ratnih sukoba, 15 posto je za, a jedna desetina – oko 11 posto ima neutralan stav o tome.

Istodobno, 59 posto ispitanih podržava prijedlog da država podigne spomen-obilježje srpskim žrtvama stradalim 1990-ih, njih 11 posto drži da je prijedlog loš, a isto toliko ih je neodlučno.

Na pitanje treba li Srbija podići spomenik civilnim žrtvama koje su stradale od srpske vojske i policije, 49 posto je protiv, a samo 18 % za.

Protive se rehabilitaciji osumnjičenih

Ogromna većina anketiranih – 71 posto, protivi se političkom rehabilitiranju osumnjičenih, nepravomoćno i pravomoćno osuđenih za ratne zločine i drži da im ne treba povjeravati ni državne dužnosti niti trebaju sudjelovati u politici, dok je to prihvatljivo za samo četiri posto.

Više od polovice – 56 posto, ne bi prihvatilo prijedlog da država Srbija podigne spomenik u Batajnici kod Beograda, na mjestu gdje je otkrivena masovna grobnica kosovskih Albanaca stradalih na Kosovu, dok taj prijedlog podržava samo 10 posto ispitanika, a 12 % ih je neodlučno.

Istraživanje provedeno na 1202 ispitanika

Istraživanje Demostata provedeno je intervjuima tet a tet, upitnik je činilo 69 pitanja, a statistički je obrađeno 1202 ispitanika.

U izvješću FHP-a navedeno je da za skoro dvije godine od usvajanja nema značajnog napretka u procesuiranju ratnih zločina te da se u mnogim područjima stanje dodatno pogoršalo. Od donošenja te strategije podignuto je svega osam optužnica, suđenja traju “nerazumno dugo”, a jedna od primjedbi je i da nema napretka u potrazi za nestalim osobama, stoji u izvješću Fonda.

(Hina)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.