Rezultati preliminarnih istraživanja udjela ukupnih polifenola u maslinovom ulju Hercegovine, predstavljeni su u okviru 24. Međunarodne manifestacije maslinara i uljara Noćnjak 2022. koja se u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije, održava na Braču.
Riječ je o istraživanju kojega su proveli prof.dr.sc. Marko Ivanković, dr.sc. Miro Barbarić, mrs.sc. Marija Prlić, mr.sc. Maja Drmać i Kristina Batinić, dipl.ing.preh.teh., u razdoblju od 2019. do 2021. godine, s fokusom na Uredbu 432.12 Europske unije.
Maslinici u Hercegovini zauzimaju oko 350 ha i u stalnom su rastu, što se dijelom pripisuje i dobrim uvjetima za koncesije koje se dodjeljuju po pitanju poljoprivrednog zemljišta. Ondje je ukupno 10 velikih maslinika do 50 hektara i 200 manjih kojih se odnose na površinu oko 0,3 ha, piše Agroklub
Ovaj broj je jako mali kada se usporedi s Hrvatskom i ostatkom svijeta, ali mi krećemo sa svojevrsnim maslinarskim bumom od 2008. Broj uljara je šest, proizvodnja je oko 255.000 litara, rekao je dr.sc. Miro Barbarić, dodavši kako je smisao razvoja maslinarstva da on prati razvoj rurala zajedno sa agro turizmom.
Čak 53 posto mladih voćnjaka u Hercegovini odnosi se na masline, a kako je naveo, zahvaljujući poticajnim mjerama razvoj je u rastu. Na ovom području je 1997. godine bilo 6.000 stabala, a danas ih je 87.000. Uljare su raspoređene po općinama Ljubuški, Čapljina, Stolac, Mostar i Neum.
Ciljevi razvitka se odnose na podizanje površina pod maslinama do 1.000 ha u roku pet do 10 godina.
Tijekom istraživanja, ukupno je prikupljeno 333 uzorka maslinovog ulja, na lokalitetima diljem Hercegovine i gledali smo da zastupimo sve općine jer smo na rubu submediteranske klime, gdje je jako specifičan uzgoj i sortiment je sužen. Ukupno je 113 pokazalo da ima zastupljen veći udio polifenola od 250 mg po kilogramu, a broj onih koji su se odnosili na ekstra djevičanska bio je 320, kaže dr. sc. Barbarić.
Kako do tisuću hektara pod maslinama u Hercegovini?
Napomenuo je kako su u godinama sadnje bile izrazito zastupljene sorte dijela hrvatskog dijela Jadrana, odnosno Oblica, Istarska bjelica i Leccino, dok su kasnije ubacivali neke druge sorte koje su značajno utjecale na sadržaj polifenola.
Od prve godine istraživanja do 2020. zabilježen je rast 940 posto, da bi se kasnije stabilizirao i sada je do 29 posto, rekao je, objasnivši da je istovremeno zabilježen rast onih za koje se smatra da uz sugeriranje mogu doći do preporučenih graničnih vrijednosti.
(www.jabuka.tv)
