Informacija o uvođenju četveroradnog tjedna u Finskoj nije točna.
Nova finska premijerka, 34-godišnja Sanna Marin, najavila je kako planira uvesti četverodnevni tjedan, kaže Guardian, ispod izjave da je Marin “obećala” kratki radni tjedan.
Nova finska premijerka traži četverodnevni radni tjedan, kaže Independent.
Britanski komercijalni televizijski kanal ITV piše da “Finska premijerka poziva na četverodnevni radni tjedan s po šest sati dnevno.”
Četverodnevni radni tjedan i šestosatne smjene uvode se u Finsku, tvrdi Metro.
U međuvremenu, kod Daily Maila, s milijunskim čitateljim svakog dana, naslov je “Finska će uvesti četverodnevni radni tjedan i šestosatne radne dane prema planovima koje je izradila 34-godišnja premijerka Sanna Marin.”
Priča nije ograničena samo na britanske medije: tijekom 12 sati u ponedjeljak to se ponovilo i na web stranici belgijskih medija; i bila je tema poziva za vrijeme irskog radijskog programa. Objavljeno je i u Australiji, Indiji i SAD-u.
Ali ono što je važno je reći da to nije istina.
Nisu samo ti prijedlozi uključeni u program politike finske vlade, mnogi vladini izvori rekli su u ponedjeljak navečer News Now Finskoj da čak ni na horizontu.
Podrijetlo priče
Pa kako je započela ova lažna vijest i kako su se dezinformacije tako brzo proširile?
Još u kolovozu 2019. godine neki visoki socijaldemokratski političari i stranački aktivisti okupili su se u Turku na jugozapadnoj obali Finske, na događaju kojim se obilježava 120. godišnjica organizacije.
Vrijeme je bilo toplo, piće je teklo, a puhački orkestar Udruge radnika Turku svirao je tradicionalne melodije dok su gosti pjevali.
Nakon što je tadašnji premijer Antti Rinne održao govor, došlo je vrijeme za panel diskusiju.
Sudionici su bili i Sanna Marin – u to vrijeme ministar prometa; Tytti Tuppurainen, ministar za europska pitanja; Ville Skinnari, ministar razvoja i trgovine; i Antti Rönnholm, SDP-ov stranački tajnik.
Moderator je postavljao pitanja i nastavio sve da ide dalje, ali cijeli se događaj toga dana odnosio na proslavu povijesti stranke, a ne na formuliranje politike – koja je ionako već bila sadržana u Rinneovom vladinom programu prije samo dva mjeseca.
U jednom trenutku tijekom rasprave Sanna Marin pojavila se ideja da bi finska produktivnost mogla imati koristi od šestosatnog radnog dana ili četverodnevnog radnog dana (nikad nije predložila oba).
Marin je također tvitala na tu temu, napominjući jasno da je cilj SDP-ove stranke smanjiti radno vrijeme – ali da budemo jasni, opet, to nikada nije bila službena vladina politika.
Komentar je pribavio skromnu medijsku pozornost u Finskoj, ali ciklus vijesti ubrzo se nastavio.
Praćenje širenja lažne vijesti
Četiri mjeseca nakon događaja u Turku, 16. prosinca 2019., austrijski informativni portal Kontrast pokrenuo je priču.
Novinarka Patricia Huber citirala je Marin taj dan: “Četverodnevni tjedan i 6-satni radni dan. Zašto to ne bi trebao biti naš sljedeći korak? Jesu li osam sati zaista zadnja istina? Mislim da ljudi zaslužuju provesti više vremena sa svojom obitelji, voljenima, hobijima i drugim aspektima svog života – poput kulture. To bi mogao biti sljedeći korak u našem radnom životu. ”
To je ključni citat koji slijedi ovdje, i gotovo se podudara s onim što su tada naveli finski mediji. Dakle, u tom je smislu točno.
Sljedeći put priča će se dogoditi 2. siječnja 2020., kada je sa sjedištem u Bruxellesu Nova Europa objavio članak novinarke Zoi Didili čiji je naslov bio “Finski premijer Marin poziva na radni dan u 4 dana u tjednu i šest sati. ”
Stvara se dojam da je riječ o inicijativi koja je najavljena nakon što je Marin postao premijer uvodnim stavkom “Sanna Marin, novi premijer Finske od početka prosinca tražio je uvođenje fleksibilnog radnog rasporeda u zemlji koji bi predvidio četverodnevni tjedan i 6-satni radni dan. ”
Nešto je pogrešno u toj jednoj rečenici, a iako se odnosi na SDP-ov događaj u Turku, on zapravo ne citira Marin koja kaže da bi trebao biti četverodnevni, odnosno šest satni, i uokviruje cijeli kontekst kao da to je nova inicijativa otkako je Marin postala premijerka.
Ovaj je članak, čini se, potaknuo druge priče posebno u britanskom tisku, koji citiraju premijerkine komentare o ljudima koji zaslužuju provesti više vremena sa svojim obiteljima, ali ne nude kontekst ili vremensku traku izvornih informacija.
Kako bi vlada trebala reagirati na lažne vijesti?
Vijest je na twitter profilu demantirala i finska vlada.
Ovo nije najštetnija vijest o lažnim vijestima, ali način na koji su je ubrajale, prilagođavale i koje nisu toliko provjerene od strane mnogih inače vjerodostojnih medija je zabrinjavajući u doba u kojem ljudi brzo šire informacije bez provjere izvornosti.
Ako su dezinformacije štetne, trebali biste se stvarno pokušati riješiti što je prije moguće. Ali uvijek uzmite u obzir da će dezinformacije vjerojatno putovati brže od istine, pa više gledate na ograničenje štete, a ne na nešto učinkovitije, kaže Fergus Bell, direktor Fathma, konzultanta za novinsku industriju s posebnim fokusom na suzbijanje dezinformacija u medijima.
Korisno je imati tured za informiranje koji zna kako uočiti priče koje bi se mogle pojaviti – ovo će biti najbrži način da se ispravak popravi što je brže moguće, savjetuje on.
Sjajan je savjet, a možda su ga u ponedjeljak na državni praznik ometali u Finskoj s državnim službenicima i političarima koji pokušavaju uživati u slobodnom danu. Ali Bell kaže da suprostavljanje dezinformacijama u svakom slučaju može imati ograničen utjecaj, piše NewsNowFinland.fi.
Zbog načina na koji se dezinformacije mogu širiti, pobijanje može samo pokrenuti plamen dezinformacija i dati mu život. Privlačenjem dodatne pozornosti na to neće se učiniti da brže nestane, rekao je.
(www.jabuka.tv)
