Unatoč kontinuiranom jačanju AfD-a demokracija u Njemačkoj nije ugrožena

Unatoč kontinuiranom jačanju krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) posljednjih godina bilo bi pogrešno zaključiti da je ugrožena demokracija u Njemačkoj.

Ni jedna druga stranka u Bundestagu nije spremna koalirati sa AfD-om. Dakle, odgovor drugih stranaka u odnosu na AfD je vrlo jasan stoga je teško govoriti o tome da je ugrožena demokracija u Njemačkoj.

Ovo je u intervju za Fenu istaknula Zorica Ilić, novinarka njemačkog Deutsche Welle, zaposlena u Odjelu za Europu, u Redakciji za BiH/Srbiji i Hrvatsku.

Činjenica jeste da je desničarska stranka Alternativa za Njemačku, prema anketama, trenutno druga najpopularnija stranka u zemlji. Dakle, veću podršku od nje ima samo Kršćansko-demokratska unija, a iza nje su sve tri stranke koje čine vladajuću Semafor koaliciju – SPD, Zeleni i Liberali.

Osim toga, AfD je nedavno postigao za njih dva velika uspjeha – u gradu Raguhn-Jessnitz u njemačkoj saveznoj zemlji Saksonija-Anhalt izabran je prvi gradonačelnik iz AfD-a.

Prethodno je u Sonnebergu, malom okrugu u njemačkoj saveznoj zemlji Tiringiji, kandidat AfD-a osvojio mjesto administratora okruga. AfD je već odavno zastupljena u svim pokrajinskim parlamentima, kao i na saveznom nivou – dakle u Bundestagu.

Da li će ovaj trend jačanja AfD potrajati – barem kada je riječ o popularnosti vidljivoj u anketama je drugo pitanje. Neki smatraju da je taj trend prolaznog karaktera, dok ima i onih koji vrlo ozbiljno upozoravaju na to da je pogrešno gledati na uspon AfD-a kao na prolaznu pojavu. Također, ovdje se upozorava i na to da na AfD ne treba gledati samo kao na stranku koja je produkt istoka zemlje – dakle onih pokrajina koje su prije ponovnog ujedinjenja zemlje bile dio DDR-a i u kojim AfD i ostvaruje najveći uspjeh – kaže Ilić.

Upitana šta je uzrok posljednjih dobrih rezultata AfD-a, Ilić navodi da se o tome u Njemačkoj puno raspravlja.

Postoje brojne teorije o razlozima uspona AfD-a. Ono što se jedino izvjesno može reći jest da je sigurno riječ o čitavom nizu faktora koji su do toga doveli. Poznato je da populističke stranke generalno, kada je riječ o vrlo kompleksnim pitanjima u društvu, uglavnom nude za javnost lako prihvatljive floskule, ali zapravo nemaju stvarna rješenja za probleme. U ovome svakako treba tražiti jedan od razloga uspona AfD-a. Tu je naravno čitav niz aktualnih problema s kojima se Njemačka trenutno suočava: posljedice ruske agresije na Ukrajinu su vidljive na svim poljima – od priliva izbjeglica do inflacije i visokih cijena s kojima se građani svakodnevno suočavaju što direktno utiče na njihov standard – kaže Ilić.

Po njenim riječima, goruće pitanje klimatskih promjena je također jedna od tema gdje se AfD suprotstavlja odlukama vladajuće koalicije.

Dakle, čitav je niz problema s kojima se vladajuća koalicija suočava, a na koja nema adekvatne odgovore. Ispitivanje javnog mnijenja upravo i pokazuju da je glavni razlog podrške birača AfD-u nezadovoljstvo radom vladajuće koalicije. Tri stranke koje čine koaliciju imaju također prečesto vrlo različite stavove o rješenjima što vodi dugim unutarkoalicijskim raspravama. Sve ovo je AfD u posljednje vrijeme znao iskoristiti za sebe – kaže Ilić.

Govoreći o tome da li je ugrožena demokracija u Njemačkoj, Ilić je rekla da bi unatoč kontinuiranom jačanju AfD-a posljednjih godina bilo pogrešno zaključiti da je ugrožena demokratija u Njemačkoj.

Ni jedna druga stranka u Bundestagu nije spremna koalirati sa AfD-om. Dakle, odgovor drugih stranaka u odnosu na AfD je vrlo jasan stoga je teško govoriti o tome da je ugrožena demokratija u Njemačkoj. Ova zemlja ipak ima dovoljno jake institucije i dovoljno dugu demokratsku tradiciju da je u stanju kanalizirati ovakve pojave. No uspon AfD u svakom slučaju jest izazov za ovu zemlju i etablirane stranke će morati naći odgovor na ovo pitanje. Mnogo veći problem dakle za Njemačku predstavlja kako odgovoriti na brojne probleme koji muče ovu državu, koje AfD doduše tematizira, ali na populistički način – kaže ona.

Uspon desnice je već vidljiv širom Europe: u Italiji, gdje je aktualna vlada pod vodstvom Giorgije Meloni, u Švedskoj, u kojoj je u koaliciji desničarska, bivša neonacistička stranka. U Finskoj je desnica također dio vladajuće koalicije. U Nizozemskoj je na lokalnim izborima u ožujku veliki uspjeh ostvario desničarsko-populistički Pokret poljoprivrednika-građana. Nakon što je, zbog pitanja azilantske politike, pala vlada premijera Marka Ruttea, očekuje se da bi i na parlamentarnim izborima ovaj pokret mogao imati uspjeha.

Uoči prijevremenih izbora u Španjolskoj brojni strahuju da bi desničarska stranka Vox mogla postati prva desničarska stranka od Francove ere koja je bi mogla ući u španjolsku nacionalnu vladu. Svjedoci smo dešavanja u Francuskoj u posljednje vrijeme.

Prema ispitivanjima javnog mnijenja, koje je proveo IFOP, liderica desničarske Nacionalne fronte, Marine Le Pen, uživa trenutno podršku rekordnih 42 posto građana i očigledno profitira od stanja u zemlji i svih problema s kojima se suočava predsjednik Macron. Dakle, uspon desnice – koji je do sada u Njemačkoj doduše bio tabu – nije nešto što je samo njemački slučaj u ovom trenutku, već europski – zaključila je Ilić.

(www.jabuka.tv)