Sve demografske statistike koje prikazuju stanje u BiH iz godine u godinu postaju sve sumornije. Umrlih je konstantno više nego rođenih, a mladi pravi, ako i žele imati djecu, odgajaju ih negdje daleko izvan bh. granica.
Posljedice demografskog kaosa mogle bi biti teže, što znači da bi ozbiljnije trebale biti i reakcije nadležnih, piše Večernji list BiH.
Porast broja umrlih
Kako je prikazano u demografskom izvješću Agencije za statistiku, sredinom prošle godine broj stanovnika bio je 3,453.000, što je za 22.000 manje nego u istom razdoblju 2020. godine.
Prema tek objavljenoj publikaciji “Demografija”, podaci potvrđuju kako je primijećen trend rasta broja umrlih te su tako lani umrle 50.333 osobe, dok je godinu ranije umrlo 44.427 građana Bosne i Hercegovine.
Od ukupnog broja umrlih lani, najveći broj njih, 10.270, imao je više od 85 godina. Ne može se zanemariti ni broj mladih koji su prošle godine izgubili životnu bitku.
Do prve godine života preminulo je 126 djece, od prve do četvrte godine 17, od pete do devete godine preminulo je sedmero djece. U dobi od 10 do 14 godina preminulo je 33 mladih, od 15 do 19 godine 57 njih, dok je u dobi od 20 do 24 godine život izgubilo 87 mladih osoba. U dobi od 25 do 29 godine lani je preminulo 98 mladih, a od 30 do 34 godine 161 osoba.
Kako raste starosna dob, tako raste i broj umrlih. U ovoj godišnjoj publikaciji objavljeno i koji su uzroci smrti zabilježeni tijekom prošle godine. Kako se navodi, od određenih infektivnih i parazitne bolesti lani je preminulo 399 osoba, točnije 179 žena i 220 muškaraca. Tumor je lani odnio 7576 života, preminule su 3223 žene i 4353 muškarca, a prema podacima, najviše ih je umrlo u dobi od 65 do 69 godina – 1394. Od bolesti krvi i krvotvornih organa te određenih poremećaja imunosnog sustava lani je preminulo 67 osoba.
Brojne bolesti
Endokrina i metabolička oboljenja s poremećajima u prehrani oduzela su 2302, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja 359 života, dok su od oboljenja živčanog sustava preminule 392 osobe. Bolesti uha i mastoidnog nastavka odnijele su devet života, oboljenja cirkularnog sustava 19.457, od toga 10.533 žena i 8924 muškarca.
Značajan broj ljudi preminuo je i od oboljenja respiratornog sustava – 2270, odnosno 1039 žena i 1231 muškarac. Oboljenja kože i potkožnog tkiva uzrok su smrti su 64 osobe, oboljenja koštano-mišićnog sustava i vezivnog tkiva – 30, dok je tijekom, kako stoji u publikaciji, trudnoća, porođaj i puerperija preminula jedna osoba. Određena stanja podrijetlom perinatalnog razdoblja bila su uzrok smrti kod 87 osoba, navodi se.
Uslijed ozljeda, trovanja i drugih posljedica vanjskih uzroka preminula je 941 osoba. Kako stoji u podacima Državne agencije za statistiku, od COVID-19 lani su preminule 10.242 osobe (4503 žene i 5739 muškaraca).
Od nepoznatog uzroka u 2021. godini preminulo je devet osoba, stoji u godišnjoj publikaciji “Demografija 2021.” koju je objavila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.
(www.jabuka.tv)
Pa naravno da raste broj umrlih kad na red za umiranje dolaze izrazito brojne generacije rođene poslije Drugog svjetskog rata (godišta poslije 1945. i 1950.).
a sta ih se tek vraca iz inozemstva to nije moguce. Bit ce milion Hrvata kroz 5 god ako se ovako nastavi