U pet godina u FBiH nestalo školaraca za čak dvanaest škola

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih devet mjeseci 2017. u BiH je rođeno 21.455 djece, dok je umrlo 27.176 osoba. Iz tih podataka vidljivo je kako je BiH u samo prvih devet mjeseci 2017. izgubila 5721 osobu.

Agencija za statistiku BiH još nije objavila podatke o kretanju u posljednja tri mjeseca prošle godine, ali iz ovih podataka proizlazi kako mjesečno u BiH umre oko 635 osoba više nego što ih se rodi. Dodamo li u statistiku prvih devet mjeseci prosjek za posljednja tri mjeseca, odnosno broj 1905, dolazimo do podatka o 7626 umrlih osoba više u odnosu na broj rođenih. Prirodni prirast u BiH u stalnom je padu, što se najbolje vidi kroz broj djece upisane u osnovne škole. U razdoblju od pet godina broj učenika u osnovnim školama smanjen je za čak 11.161 ili 5,61%.

Usporedbe radi, jedna središnja škola u Ljubuškom ima nešto više od 900 učenika. Prema službenim podacima razmatranim na Vladi FBiH, s tim problemom susreću se u gotovo svim županijama u FBiH.

Smanjenje ukupnog broja učenika osnovnih škola evidentno je u devet županija u FBiH, a jedino Sarajevska bilježi pozitivan trend, odnosno povećanje za 276 učenika ili 0,76% u petogodišnjem razdoblju. Smanjenje ukupnog broja učenika osnovnih škola, ako razmatramo postotne podatke, najizraženije je u Posavskoj, Unsko-sanskoj i Hercegbosanskoj županiji, navodi se u službenoj informaciji Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti. Alarmantna je činjenica da situacija, kada je u pitanju broj učenika u osnovnim školama, neće biti bolja ni u idućem razdoblju s obzirom na to da se broj prvašića konstantno smanjuje. Naime, analiza kretanja broja učenika upisanih u prvi razred osnovnih škola u Federaciji BiH od školske godine 2013./2014. do 2017./2018. upućuje na fluktuaciju broja upisanih učenika u prvi razred osnovne škole. Tako se broj učenika upisanih u prvi razred osnovne škole u Federaciji BiH u petogodišnjem razdoblju smanjio za 561 ili 2,65%.

U spomenutoj informaciji Federalnog ministarstva obrazovanja tako se navodi kako je evidentno da je u posljednjih pet školskih godina došlo do smanjenja broja upisanih učenika u šest županija, a u četiri je zabilježeno povećanje broja učenika. Ako promatramo pokazatelje o povećanju i smanjenju broja učenika upisanih u prvi razred osnovne škole, uočit ćemo kako je najznačajnije povećanje broja učenika zabilježeno u Bosansko-podrinjskoj županiji (13,77%), a rast se bilježi i u Sarajevskoj (6,27%) te Zeničko-dobojskoj županiji (1,29%), stoji u spomenutoj informaciji.

Kada je riječ o županijama s većinski hrvatskim stanovništvom, neznatno povećanje broja prvašića zabilježeno je samo u ZH županiji, i to za svega tri učenika. Najznačajnije smanjenje broja upisanih prvašića u posljednjih pet godina zabilježeno je u Posavskoj (-30,23%) i Hercegbosanskoj županiji (-26,15%). Na osnovi iznesenih podataka, Vlada FBiH donijela je niz preporuka u cilju poboljšanja situacije.

Tako se, između ostaloga, navodi kako sve županije trebaju primjenjivati sustav devetogodišnjega osnovnog obrazovanja. Ističe se potreba uspostave učinkovitog sustava evidentiranja djece koja se ne upisuju osnovnu i srednju školu i koja napuštaju osnovno i srednje obrazovanje prije njegova završetka u cilju postizanja potpunog obuhvata djece osnovnim obrazovanjem i sprečavanja napuštanja obrazovanja prije stjecanja prve kvalifikacije.

Jedna od preporuka je i osiguranje prava upisa u osnovnu školu djeci koja nisu evidentirana u matične knjige rođenih i olakšati procedure upisa za djecu pripadnika romske nacionalnosti, djecu stranih državljana i drugu djecu koja mogu imati birokratske prepreke prilikom upisa u osnovnu školu. Općine i županije svake godine u svojim proračunima trebaju alocirati dovoljno sredstava za osiguranje besplatnog prijevoza učenicima osnovnih škola te za sufinanciranje nabave besplatnih udžbenika za socijalno ugrožene učenike u skladu sa županijskim propisima koji reguliraju to pitanje.

Jedna od preporuka je i da se višak prosvjetnih kadrova uključi u programe edukacije i pripreme za rad u inkluzivnom obrazovanju u obliku asistenata 
u nastavi.

(Večernji List | Marija Medić Bošnjak )

1 komentar

  • Dosta se ljudi odselilo a oni sto ostaju ne usude se imati vise od dvoje djece,a nekad ih u kuci bilo po 5-6.
    Treba djecu hraniti a gdje ce zaraditi kad posla nema
    Treba djecu i odgajati a kako ako se svaki dan boris za kruh.
    Treba stvoriti bolje uvjete da ne napustamo domovinu i bit ce djece za jos puno novih skola!

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.