Europske vlasti u ovom času tragaju za oko 65.000 krijumčara migranata, što je dvostruko više nego prije tri godine, kada je migrantska kriza bila na vrhuncu, što svjedoči o eksploziji takve kriminalne djelatnosti.
Premda je broj migranata koji uspijevaju prijeći Mediteran od 2016. u znatnom padu, “potražnja za krijumčarima i dalje je golema”, navodi Europol, europska agencija specijalizirana za suzbijanje kriminaliteta.
Istrage provedene u zemljama članicama EU-a omogućile su također da se otkrije sve veći broj sumnjivaca.
Pred kraj prošle godine imali smo u našim bazama podataka 65.000 krijumčara ljudi, rekao je za AFP Robert Črepinko, voditelj Europskoga središta za suzbijanje krijumčarenje migranata u sastavu Europola.
63 posto krijumčara iz Europe, uglavnom Balkana
Oko 30.000 osoba za koje se sumnja da su krijumčari bile su evidentirane u tim bazama u rujnu 2015., ali je njihov broj krajem 2016. skočio na gotovo 55.000, da bi u 2017. porastao za još 10.000.
63 posto krijumčara kojima je Europol utvrdio identitet dolaze iz Europe, uglavnom s Balkana, navodi europska agencija. 14 posto je s Bliskoga istoka, 13 posto iz Afrike, 9 posto iz istočne Azije i 1 posto iz Amerike.
Kriminalna djelatnost u punom zamahu
Krijumčarenje je “kriminalna djelatnost u punom zamahu” i mjeri se milijardama eura, premda od 2016. pada broj dolazaka migranata na grčku obalu, a od 2017. na talijansku.
Libija koju je zahvatio kaos nakon pada režima Moamera Gadafija u listopadu 2011. trenutačno je središte iz kojega migranti idu prema Europi.
(Hina)
Koliko plaćaju?