U Hercegovini se nalazi najveći mozaik svetog Franje na svijetu

Kočerin kod Širokoga Brijega, osim što je poznat po Kočerinskoj ploči, jednom od najvažnijih srednjovjekovnih kamenih natpisa pisanih bosančicom, također je poznat po najvećem mozaiku sv. Franje na svijetu.

Jedinstven spomenik ugrađen je u pročelje župne crkve svetih Petra i Pavla, a to je najveći mozaik svet Franje na svijetu, visok 25 metara, a izradio ga je zagrebački umjetnik prof. Ante Starčević 1980. godine.

Mozaik je podignut zaslugom tadašnjega župnika fra Petra Krasića koji je službu župnika u Kočerinu obnašao od 1967. godine, a kočerinska crkva bila je proglašena najljepšom u bivšoj državi.

Godine 2019. fra Petar je dao intervju za Glas Koncila u kojemu je, govoreći o gradnji crkve na Kočerinu, istaknuo:

Godine 1980. dovršena je crkva u Kočerinu. Luk je imao raspon od 18 metara, što je tada bio novitet. Cijelo vrijeme gradnje promišljao sam i bio nazočan na svakom detalju, radio preinake koje su arhitekti zacrtali, zapravo prilagođavali smo sve svojim mogućnostima, a istodobno da bude sve lijepo i funkcionalno u skladu s crkvenim i liturgijskim propisima.

Kad smo privodili radove kraju, Ante Starčević napravio je ugljenom crtež kako bi izgledao mozaik na vanjskoj fasadi, tj. na pročelju crkve. Bio je to velik pothvat. Ostala su 22 dana do otvaranja crkve pa smo i zbog cijene posao na mozaiku dali domaćim majstorima. Tako sam nazočio piljenju svake pločice i njihovu slaganju. Za 19 dana bio je složen mozaik do vrha, ali u oplati. Promišljao sam kako će to izgledati kad skinemo oplatu? I on je dandanas ures ne samo Kočerina, nego cijele Hercegovine i Crkve u Hrvata.

Od ”kralja gozba i zabava” do poniznog i omiljenog sveca

Fra Petar Krasić je istaknuo da se uvijek konzultirao s vrhunskim umjetnicima i arhitektima, a posebno mu je uvijek pri ruci bio Zvonimir Perko.

Kočerin je u hrvatskoj znanstvenoj javnosti poznat po znamenitoj srednjovjekovnoj kamenoj ploči s natpisom. Na njoj stoji kako je Viganj Milošević iz Kočerina pokopan na tom mjestu. Ploča se izvorno nalazila uz Vignjev stećak i tvorila s njim jedinstvenu cjelinu.

Ujedno je na toj ploči i prvi spomen imena Kočerin. Iz spomenutog teksta je jasno da je Kočerin bio naseljen najkasnije u 14. stoljeću, i to upravo pod tim imenom.

Samo ime Kočerin izvorno je trebalo glasiti ”Kod čerina”, pri čemu čerin označava vodoplavno mjesto. Prema tome, Kočerin je mjesto nastalo u blizini nekog vodoplavnog područja, primjerice močvare, ili povremenog poplavljenog polja („blata“).

Kočerinska ploča datira iz 1406. godine, na kojoj Viganj u kamenu piše svoju oporuku, zapravo nadgrobni spomenik. Kočerinska ploča je premještena s originalne lokacije nalazišta i ugrađena u zgradu župnoga stana na Kočerinu.

Uz obljetnicu 600 godina prvoga spomena Kočerina napravljena je replika u prirodnoj veličini i postavljena na mjesto gdje je ploča nađena.

(www.jabuka.tv)