Posao anesteziologa odgovoran je i stresan. Upravo stoga većina doktora medicine izbjegava tu vrstu specijalizacije. Ta oblast medicine kod nas je na zavidnom nivou, po mišljenju stručnjaka ne odstupamo mnogo od razvijenih država. Ipak, edukacija je nešto što se ne smije zanemarivati.
”Postoje segmenti koje još moramo učiti, ali ne odstupamo mnogo od suvremenog svijeta u oblasti anesteziologije. Zapad ima napredna tehnološka dostignuća, dok mi sporije dolazimo do određenih tehnoloških pomagala, odnosno aparata i opreme koji nam mogu pomoći u radu. Nažalost, i u oblasti edukacije postavlja se pitanje ko će financirati odlazak u inozemstvo, negdje gdje se neka procedura dobro radi. Sve više anesteziolozi sami izdvajaju dio sredstava za edukaciju, koja se ne smije zanemarivati”, rekao je Feni šef Klinike za anesteziju i reanimaciju Univerzitetskog kliničkog centra Sarajevo prof.dr. Ismet Suljević.
Ističe da medicina u zapadnom svijetu napreduje i razvija se, a BiH treba da nastoji sustići korak s razvijenim svijetom posebno u pogledu broja i educiranosti kadra. Bez educiranog kadra tehnika ne znači mnogo.
Posao odgovoran i stresan
”Nastojimo sustići svijet u pogledu kadra. Dosad nemamo dovoljan broj anesteziologa, a želja nam je da primimo mlade ljude. Intencija nam je da se razvijamo”, kazao je.
Nastojanja su da se sve dijagnostičke procedure rade bez bola. Tim više što je, kako je kazao Suljević, Svjetska zdravstvena organizacija, ali i Svjetska asocijacija za terapiju bola, donijela odluku da se terapija bola treba smatrati osnovnim ljudskim pravom.
”Na današnjem stupnju razvoja medicine pacijent jednostavno ima pravo da zahtijeva bezbolnu proceduru. Za takve zahvate mi moramo imati dovoljan broj ljudi. Uz svu tehnologiju i sve mogućnosti koje daje suvremena medicina, sve je to neizvodivo ako nemamo dovoljno kadra. U tom smislu, nastojimo povećati broj anesteziologa i radit ćemo na tome”, naveo je.
Posao anesteziologa odgovoran je i stresan te se mladi doktori medicine teško odlučuju za tu vrstu specijalizacije koja kod nas traje četiri godine. Ipak, mnogi to zavole.
”Ima entuzijasta koji se odluče za anesteziju, zavole i ostanu u toj oblasti medicine. U svakom slučaju, mislim da perspektiva za anesteziju nije upitna, stvar je samo da se nađu pravi kadrovi koji će je izučavati. Prema tome, tu oblast medicine uz korektan edukativni postupak, ljudi će zavoljeti i raditi”, smatra Suljević.
Situacija u oblasti anesteziologije i medicini uopće različita je, kaže on, ovisno generalno o ekonomskoj situaciji pojedinih država. Moderna medicina je dosta moćna, ali i prilično skupa. Moguće je da je u pojedinim, naročito istočnim državama, i teža situacija kad je u pitanju broj anesteziologa u odnosu na broj operativnih zahvata.
”Na našem Univerzitetskom kliničkom centar, po anesteziologu, u odnosu na kirurga, imamo mnogo više operacija jer nas je malo. Anesteziolozi su jako angažirani, zahtjevi su veliki”, kaže on.
Suljević naglašava da društveno-ekonomska i politička kriza u BiH koja traje godinama, ostavlja trag i u zdravstvu.
”Bilo bi dobro za budućnost zdravstva u BiH da se zdravstvu pokloni dužna pažnja bez političko-stranačkih utjecaja i interesa. Danas u Sarajevu anesteziolog s 38 godina radnog staža zarađuje 80 posto potrošačke korpe. Takav stav politike prema akademskim građanima dovest će do veće krize i odlaska stručnjaka u inozemstvo”, kaže.
Ističe da im je u tom smislu, potrebna podrška šire društvene zajednice, posebno financijska podrška zdravstvu.
”Uz financijsku podršku nadležnih problem u oblasti anestezije se može riješiti brzo. Znam za gradove u pojedinim državama Europe gdje bolnice imaju manji broj kreveta nego ih ima naš klinički centar, a mnogo više anesteziologa nego ih imamo mi”, naveo je Suljević.
Broj ne zadovoljava standarde
Istaknuo je primjer klinike u Njemačkoj gdje ima 1.600 kreveta u jednoj od bolnica, a u toj bolnici radi 130 anesteziologa. To je bolnica u Mainzu gdje imaju više od 1.000 liječnika i 2.000 sestara.
”Mi imamo oko 2.000 kreveta, a 47 liječnika specijalista i 13 specijalizanata koji rade u anesteziji. To nije zadovoljavajući broj prema standardima”, kaže.
Precizira da bi, generalno gledano, svaki liječnik dio radnog vremena trebao bit angažiran na edukaciji, bavljenjem znanosti i praćenjem literature. Nije dopustivo da se štedi na edukaciji. Svakako liječnici koji se negdje educiraju kad se vrate u domovinu trebaju imati uvjete da to znanje i primjene.
”Ovdašnji liječnici ako žele da sustignu svjetska dostignuća, moraju raditi nauštrb obitelji, sna ili slobodnog vremena. To ljude iscrpljuje, posebno kad je u pitanju anestezija jednostavno ne stignu da se bave istinskim znanstvenim radom. Klinički centar i BiH ipak imaju resursa, barem kad je u pitanju tehnologija, da konkuriramo Europi s ozbiljnim projektima. Stvar je da ljudima omogućimo vrijeme za bavljenje znanosti. Bez učenja nema napretka, društva u cjelini”, poručio je prof. dr. Suljević.
(Fena)
Falit će svih medicinskih djelatnika.