Američka administracija od petka uvodi nove carine od 10 i 12,5 posto na robu iz 60 trgovinskih partnera, uključujući i Europsku uniju, zbog nedovoljno stroge provedbe zabrane prisilnog rada.
Nove carine uvode se u trenutku kada istječe privremena globalna carina od 10 posto, najavili su visoki dužnosnici administracije.
Taj je potez najnoviji pokušaj Bijele kuće da oživi viziju predsjednika Donalda Trumpa iz predizborne kampanje o uvođenju gotovo univerzalnih carina.
Do toga dolazi nakon što je Vrhovni sud SAD-a u veljači poništio njegove “recipročne” carine u rasponu od 10 do 50 posto. Te su carine prethodno uvedene na temelju zakona o izvanrednom stanju s ciljem smanjenja američkog trgovinskog deficita.
Trump je na tu presudu Vrhovnoga suda reagirao uvođenjem privremene carine od 10 posto na razdoblje od 150 dana, koja istječe u petak u 00:01 sati po istočnom ljetnom vremenu (EDT).
Pritom se pozvao na članak 122. Zakona o trgovini iz 1974. godine, propisa namijenjenog rješavanju kriza platne bilance.
Nove carine stupit će odmah na snagu, s time da će roba u tranzitu biti izuzeta od primjene do 28. srpnja u 00:01 sati po EDT-u.
Vrhovni sud srušio Trumpove carine, SAD mora vratiti 81 milijardu dolara
Visoki dužnosnik Trumpove administracije odbacio je tvrdnje da su carine uvedene zbog prisilnog rada, na temelju članka 301. spomenutog zakona iz 1974. godine, izravna zamjena za carine kojima upravo istječe rok primjene.
Takve tvrdnje odbacio je unatoč podudarnosti u vremenu uvođenja, sličnim stopama i činjenici da obuhvaćaju gotovo sav američki uvoz.
Taj dužnosnik istaknuo je da SAD ima strože zabrane uvoza robe proizvedene prisilnim radom i provodi ih rigoroznije od bilo koje druge zemlje.
Dužnosnik administracije rekao je da će niz roba biti izuzet od tih carina, uključujući naftu i plin, gnojiva, određene prehrambene proizvode i robu koja je već predmet carina zbog nacionalne sigurnosti, poput automobila, čelika, aluminija i bakra.
Roba koja je u skladu sa Sporazumom o trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade također će biti izuzeta zbog visoko integriranog sjevernoameričkog lanca opskrbe i visoke razine američkog udjela u toj robi.
Roba iz zemalja koje su donijele odgovarajuće zakone protiv prisilnog rada oporezivat će se po nižoj stopi od 10 posto prilikom ulaska na američko tržište.
Uvoz iz zemalja s neadekvatnim zabranama bit će podložan višoj stopi od 12,5 posto.
(Hina | Foto: X)
