Način na koji raspoređujemo obroke tijekom dana često se promatra kroz prizmu mršavljenja ili metabolizma, no sve se češće postavlja i pitanje kako prehrambene navike utječu na naš mozak. Trebamo li jesti tri glavna obroka dnevno ili je za mentalnu energiju i koncentraciju bolje rasporediti hranu u više manjih obroka?
Jedinstven odgovor ne postoji. Nutricionist Angel Planells iz Akademije za prehranu i dijetetiku ističe da je sve uvelike individualno i ovisi o životnim navikama, potrebama organizma i vrsti hrane koju unosimo.
Stabilna energija za mozak
Mozak je organ koji stalno troši energiju i u velikoj mjeri ovisi o stabilnoj opskrbi glukozom, kisikom i mikronutrijentima. Zbog toga način raspodjele obroka može utjecati na koncentraciju, pamćenje i mentalnu izdržljivost.
Istraživanje objavljeno 2024. u časopisu Journal of Nutrition pokazalo je da osobe starije od 40 godina koje jedu pet ili šest puta dnevno često imaju nešto bolje rezultate u testovima kognitivnih funkcija i pamćenja u odnosu na one koji jedu rjeđe. No, stručnjaci upozoravaju da učestalost obroka sama po sebi nije presudna.
Dijetetičarka Tara Schmidt iz programa Mayo Clinic Diet navodi da raspored od tri do pet obroka dnevno za većinu ljudi predstavlja razumnu ravnotežu.
Manji i češći obroci mogu imati nekoliko potencijalnih prednosti. Prije svega, mogu pomoći u stabilizaciji razine šećera u krvi. Veliki obroci, osobito bogati jednostavnim ugljikohidratima, često uzrokuju nagli porast, a zatim pad glukoze, što može dovesti do osjećaja umora i slabije koncentracije.
Također, raspoređeni obroci omogućuju ravnomjerniji unos važnih nutrijenata poput vitamina B skupine ili omega-3 masnih kiselina, koji su ključni za zdravlje živčanoga sustava. Uz to, manji obroci mogu smanjiti osjećaj pospanosti nakon jela, jer tijelo ne mora odjednom usmjeriti velik dio energije na probavu.
Važnije je što jedemo nego koliko puta
S druge strane, tri uravnotežena obroka dnevno mogu biti jednako učinkovita za zdravlje mozga, pod uvjetom da su nutritivno kvalitetna.
Ključ je u ravnoteži proteina, vlakana, zdravih masti i složenih ugljikohidrata koji osiguravaju stabilan izvor energije.
Stručnjaci posebno ističu tzv. MIND dijetu, prehrambeni model koji kombinira mediteransku prehranu i DASH dijetu. Ona potiče konzumaciju povrća, bobičastog voća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, ribe, mahunarki i maslinova ulja, dok preporučuje ograničavanje visoko prerađene hrane i zasićenih masti.
Istraživanja sugeriraju da takav način prehrane može pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija i smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti.
Individualni pristup
Zaključak stručnjaka prilično je jasan: važnije od samog broja obroka jest kvaliteta hrane i ukupna nutritivna ravnoteža. Neki ljudi bolje funkcioniraju uz tri glavna obroka, dok drugima više odgovara raspored s više manjih obroka tijekom dana.
Ako organizam dobiva dovoljno energije, vitamina, minerala, vlakana i zdravih masti, oba pristupa mogu podržati dobar rad mozga. Najvažnije je pronaći ritam prehrane koji odgovara vlastitom tijelu, svakodnevnom rasporedu i razini aktivnosti.
(www.jabuka.tv)
