Treba li školski sat produžiti na 60 minuta?

Treba li školski sat umjesto 45 trajati 60 minuta? Sudeći po nekim školama u Njemačkoj promjena stogodišnje školske satnice više je nego poželjna kako za učenike, tako i za njihove rezultate. I drugdje u Europi su školski sati duži. Znate li uopće zašto školski sat traje 45 minuta?

Naime, za njemačke pojmove vrlo loši rezultati u usporednoj međunarodnoj studiji Pisa, koji su obrazovni sustav zemlje plasirali negdje oko sredine ljestvice, natjerali su i političare i pedagoge na propitivanje postojećeg obrazovnog sustava. Zato su neke škole odlučile promijeniti ritam školskog dana, te umjesto rascjepkanosti nastavnih jedinica u 45-minutne satove, uvele duže nastavne blokove.

Nose manje knjiga, više nauče i imaju duži odmor

Tako primjerice u jednoj gimnaziji u Neussu nastavni sat traje 67,5 minuta, dok u nekoliko kilometara udaljenoj gimnaziji u Troisdorfu školski satovi traju 60 minuta, a školsko je zvono ukinuto. A u školi Lindlar u Kölnu nastavni sat traje čak 90 minuta, piše Deutsche Welle. Duži školski satovi omogućuju i nove nastavne forme poput rada u malim grupama, intenzivnijeg eksperimentiranja i više vremena za referate samih učenika. A nakon tih blokova slijede i duži odmori.

Da ove promjene nisu samo neke nove ideje školskih direktora pokazuju i ankete provedene među učenicima, koji velikom većinom podržavaju reforme. S jedne strane imaju manje stresa na satu, jer i učenici i nastavnici imaju više vremena da nešto pitaju ili objasne. Također, imaju manji broj različitih predmeta tijekom dana, pa i manji broj knjiga koje trebaju nositi u školu. A uz to su i pauze duže – više vremena za obrok ili druženje s vršnjacima.

Duži satovi u Austriji, Italiji, Francuskoj…

Da 45-minutni školski sat u Europi nije nikakva samorazumljivost pokazuju i ovi primjeri: u Austriji školski sat traje u pravilu 50 minuta, dok u Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj ili u SAD-u dužina školskih satova varira između 50, 60 i 90 minuta. Studije pokazuju da se u okviru nastave koja je organizirana po načelu 90-minutnih blokova opseg naučenog gotovo udvostručuje, dok se broj ozljeda učenika smanjuje za 80 posto. Dodatni efekt je i privikavanje na studijski način rada, gdje je uobičajena praksa da seminari ili predavanja traju po 90 minuta.

Inače, skraćenje školskog sata je 2. listopada 1911. godine uveo pruski ministar kulture August von Trott zu Solz. Do tada je školski sat trajao, kao i obični, 60 minuta, a nastava je održavana i prije i poslije podne. Zbog učestalih pritužbi nastavnika da učenicima pada koncentracija, pogotovo u poslijepodnevnim satima nastave, von Trott zu Solz je ukinuo nastavu poslijepodne. Da bi zadržao isti broj nastavnih sati, skratio je školski sat za 15 minuta.

(www.Jabuka.tv)


15 komentara

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.