Najveći propusti društva i institucija u Bosni i Hercegovini, kada je riječ o femicidu, jesu toleriranje obrazaca patrijarhalnog ponašanja koji vode k nasilju te nedostatak političke volje.
Bez nje zakoni i njihove izmjene ostaju “mrtvo slovo na papiru” i tema koja postaje aktualna tek nakon ubojstva žene.
Na ove i brojne druge probleme koji prate najozbiljniju posljedicu muškog nasilja nad ženama upozorili su iz nevladine organizacije Helsinški parlament građana Banja Luka.
Na razini BiH ne postoji zakon koji tretira femicid kao kazneno djelo. Kao posebno kazneno djelo ne postoji ni u Kaznenom zakoniku Republike Srpske, iako postoji članak koji navodi da je kazneno djelo iz mržnje ono koje je počinjeno, između ostalog, i zbog rodnog identiteta neke osobe.
U Federaciji BiH napravljen je pomak usvajanjem izmijenjenog Kaznenog zakona FBiH, koji femicid tretira kao zasebno kazneno djelo, a definira ga kao “teško ubojstvo ženske osobe”. Za onoga tko „učini rodno zasnovano ubojstvo ženske osobe“ predviđena je kazna zatvora od deset godina ili dugotrajni zatvor.
Iz Helsinškog parlamenta građana naglašavaju da se zakoni mogu promijeniti, ali da je to tek prvi korak. Bez stvarne posvećenosti institucija i političkih lidera provođenju zakona i osiguravanju resursa, sve ostaje samo na papiru.
Posebno upozoravaju na slabu implementaciju zakona, toleriranje patrijarhalnih obrazaca u društvu, nedostatnu podršku žrtvama nasilja, kao i na činjenicu da kazne za ubojstva žena često nisu odvraćajuće – prosjek iznosi manje od 10 godina zatvora.
Krizni centri u Sarajevu, Tuzli i Mostaru i dalje su u fazi razvoja, a u BiH bi trebalo biti 15 takvih centara, jer je preporuka da se na 200.000 stanovnika osnuje jedan centar – pojašnjavaju.
U Mostaru održan prosvjed protiv femicida i nasilja nad ženama
Prema podacima Agencije za ravnopravnost spolova BiH, tijekom 2024. godine u BiH je ubijeno ukupno 12 žena. Posljednja žrtva femicida bila je Slađana Milošević, koju je bivši partner Savo Milošević ubio u Brodu krajem prošle godine.
U Gradačcu je 2023. godine Nermin Sulejmanović ubio nevjenčanu suprugu Nizamu Hećimović, a zločin je prenosio uživo na društvenim mrežama. Odmah nakon toga ubio je još dvije osobe. Žrtva je nasilje ranije prijavljivala institucijama.
Podaci Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH pokazuju da je tijekom samo jedne godine, od 2021. do 2022., ubijeno čak 19 žena. Jedna od njih bila je Alma Kadić, koju je usmrtio suprug Eldin Hodžić. Prije ubojstva poslao joj je više od 2.000 prijetećih poruka. I ona je ranije prijavljivala nasilje institucijama. Hodžićeva prvotna kazna od 35 godina zatvora smanjena je na 20.
U razdoblju od 2015. do 2020. godine u BiH je ubijeno 56 žena, ali ta ubojstva nisu tretirana kao femicid, već su bila kvalificirana kao druga kaznena djela, odnosno nasilje u obitelji.
Većina žrtava femicida u BiH bile su žene koje su trpjele dugotrajno obiteljsko ili partnersko nasilje, što su često ranije prijavljivale nadležnim službama.
Podsjećaju i da je BiH još 2014. usvojila Istanbulsku konvenciju, ali se njene odredbe često ne provode u praksi.
Podaci Agencije za ravnopravnost spolova BiH pokazuju da je tijekom 2024. godine ubijeno 12 žena. Posljednji slučajevi, poput ubojstva Slađane Milošević u Brodu ili zločina u Gradačcu 2023., ponovno su otvorili pitanje učinkovitosti institucija koje su imale prijave nasilja, ali nisu spriječile tragedije.
Još jedna žena ubijena, još jedan partner otprije poznat policiji
(Fena | Foto: Freepik)
Nisu to nikakve “institucije”. To su političke uhljebničke bande koje ne rade ništa, ali imaju dobre plaće.