Tko je kriv za visoku cijenu? Hrvati benzin i dizel toče u Mađarskoj, Austriji i BiH

Razdoblje jeftine nafte je iza nas tako da potrošači sa skepsom prate kako cijena supera premašuje deset kuna i približavanje cijene dizela toj granici. Super se prije dvije godine kupovao za 8,85, a dizel za 7,89 kuna po litri, što se itekako osjetilo na kućnim budžetima i cijenama javnih prijevoznika.

Prema plaćama i kupovnoj moći građana, Hrvatska ulazi u red zemalja čiji građani plaćaju skupo gorivo. Uz trgovačke marže, na cijenu utječe i skupa država koja je litru benzina opteretila s 3,86 kuna trošarina, a dizel s 3,06 kuna. S PDV-om davanja državi premašuju polovinu maloprodajne cijene benzina pa se može očekivati da će građani sve češće točiti u jeftinijoj Bosni i Hercegovini, Mađarskoj i Crnoj Gori.

Po benzin, ali ne i po dizel, isplati se do Srbije, a onima koji odlaze prema srednjoj Europi najisplativije je zaustaviti se u Austriji, gdje su cijene goriva gotovo identične onima u Bosni i Hercegovini. Italija nije blagonaklona prema vozačima jer ih progresivno oporezuje kao i Hrvatska te se tamo ne isplati točiti gorivo, no kupovna moć talijanskih vozača veća je nego hrvatskih koji, ako se svaki dan voze 30-ak kilometara na posao, moraju za gorivo izdvojiti oko tisuću kuna, odnosno petinu prosječne plaće u zemlji.

Jeftina nafta utjecala je i na gospodarski rast u 2015. i 2016. godini, no taj se efekt u međuvremenu ispuhao pa se idućih mjeseci međunarodne cijene mogu preliti na domaće tržište samo kroz veću inflaciju. Dio trošarina na benzin koristi se za financiranje željezničke infrastrukture te gradnju i održavanje autocesta. Nastave li cijene rasti, bilo bi dobro da Vlada razmisli o njihovu smanjenju, piše Večernji list.

(www.jabuka.tv) 

Komentiraj: